Crnogorska ekonomija u narednoj deceniji mora se snažnije osloniti na domaću proizvodnju, izvoz i veću produktivnost, umjesto na potrošnju i uvoz, poručeno je na predstavljanju Analize crnogorske ekonomije u periodu od 2006. do 2026. godine, koju je pripremila Privredna komora Crne Gore (PKCG).
Analiza pokazuje da crnogorska ekonomija, nakon dvije decenije rasta, kriza i oporavaka, ulazi u zreliju fazu razvoja. Dinamika rasta postepeno usporava, uz jasne signale da dosadašnji model, zasnovan na potrošnji, turizmu i uvozu, dostiže svoje granice.
BDP PORASTAO SA 2,17 NA 8,17 MILIJARDI EURA
U Analizi je prepoznato pet razvojnih faza crnogorske ekonomije tokom posljednje dvije decenije: ekspanzija i investicioni optimizam od 2006. do 2008, kriza i makroekonomsko prilagođavanje od 2009. do 2012, fiskalna stabilizacija i investiciona ekspanzija od 2013. do 2019, pandemijski šok tokom 2020. i 2021, kao i period inflatornih pritisaka i fiskalne transformacije od 2022. do 2025. godine.
Tokom tog perioda nominalni bruto domaći proizvod porastao je za 275 odsto – sa 2,17 na 8,17 milijardi eura. Realni rast ekonomske aktivnosti iznosio je 65 odsto, dok je BDP po stanovniku u 2025. dostigao 13.100 eura.
„Za dvije decenije crnogorska privreda je prošla kroz investicioni zamah, krizu, konsolidaciju, pandemiju i period ubrzane obnove. Danas treba da se zapitamo na čemu će počivati rast u narednih deset godina“, kazao je potpredsjednik PKCG Nikola Vujović.
ZARADE I ZAPOSLENOST PORASLE, PRODUKTIVNOST PALAI
Rast ekonomije najvećim dijelom je počivao na ličnoj potrošnji domaćinstava, koja je povećana sa 2,03 na 6,64 milijarde eura. Istovremeno je izvoz robe realno opao, a njegovo učešće u BDP-u smanjeno je sa 21,3 na 7,2 odsto.
Standard građana je, ipak, značajno poboljšan. BDP po stanovniku, mjeren paritetom kupovne moći, porastao je sa 36 na 54 odsto prosjeka Evropske unije. Zaposlenost je povećana za 79 odsto, na 270.300 zaposlenih, dok je stopa nezaposlenosti gotovo prepolovljena i iznosi 9,4 odsto.
Prosječna zarada porasla je sa 282 na 1.012 eura, čime je Crna Gora na kraju 2025. bilježila najveću prosječnu zaradu u regionu Zapadnog Balkana.
Broj stanovnika ostao je gotovo nepromijenjen, ali se starosna struktura pogoršala. Udio radno sposobnog stanovništva opada, dok nedostatak kvalifikovane radne snage postaje sve izraženije ograničenje daljeg razvoja.
Vujović je upozorio da je rast najvećim dijelom bio posljedica zapošljavanja većeg broja ljudi, a ne povećanja vrijednosti koju stvara svaki zaposleni.
„Produktivnost rada danas je niža nego 2006. godine. Dalji rast životnog standarda mora se zasnivati na produktivnosti, kroz ulaganja u tehnologiju, digitalizaciju i stručno obrazovanje“, naglasio je Vujović.
Robni deficit dostigao 3,74 milijarde eura
Javni dug je sa 41,5 odsto BDP-a u 2006. porastao na istorijski maksimum od 106,4 odsto u pandemijskoj 2020. godini. Do kraja 2025. smanjen je na 63,5 odsto BDP-a, odnosno na 5,19 milijardi eura, prvenstveno zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a nakon 2021. godine.
Bankarski sektor je, kako je navedeno, ojačan i stabilizovan, dok je integracija Crne Gore u SEPA prostor tokom 2025. omogućila brža i jeftinija plaćanja sa Evropskom unijom.
Spoljnotrgovinski disbalans, međutim, ostaje najizraženija strukturna slabost ekonomije. Robni deficit je u 2025. dostigao 3,74 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom sa rekordnih 30 pala na svega 13 odsto.
Suficit u razmjeni usluga, dominantno zahvaljujući turizmu, ublažio je taj jaz, ali je deficit tekućeg računa u 2025. ipak iznosio 1,68 milijardi eura. Pokrivenost tog deficita direktnim stranim investicijama pala je na 31,6 odsto, što je najniži nivo u posljednjih 15 godina.
Direktor Sektora za istraživanja i analize PKCG Miljan Šestović upozorio je da Crna Gora sve teže finansira spoljni deficit sopstvenom proizvodnjom i izvozom.
„To je dvostruko upozorenje: slabi spoljna ravnoteža, a istovremeno se ne jača ni domaći proizvodni kapacitet potreban da se ta neravnoteža smanji“, kazao je Šestović.
INVESTICIJE PONOVO DOMINANTNO USMJERENE U NEKRETNINE
Od obnove nezavisnosti Crna Gora je privukla 16 milijardi eura stranih direktnih investicija iz više od 120 zemalja.
Struktura tih ulaganja mijenjala se kroz različite cikluse. Dok su 2015. dominirale investicije u kompanije i banke, sa učešćem od 46 odsto, do 2025. fokus se ponovo vratio na nekretnine, koje čine 49 odsto ukupnih stranih direktnih investicija.
Istovremeno se mijenjala i struktura privrede. Udio uslužnih djelatnosti povećan je sa 57,6 odsto BDP-a u 2006. na 63,8 odsto u 2024. godini. Udio proizvodnih sektora smanjen je sa 24,2 na 15,7 odsto, dok je udio industrije gotovo prepolovljen – sa 14,9 na 8,3 odsto.
Poljoprivreda je takođe izgubila na značaju, dok je građevinarstvo zadržalo stabilan udio, prateći investicione cikluse.
Kao primjer uvozne zavisnosti navedeno je da je izgradnja auto-puta zahtijevala uvoz cementa vrijedan između 150 i 180 miliona eura, dok je tokom posljednje dvije decenije za uvoz hrane potrošeno 11 milijardi eura.
„Kada novac ide u proizvodnju i izvoz, to je znak zdravog rasta. Kada se najveći dio ponovo vraća ka nekretninama, to je signal da biramo lakši put umjesto održivijeg“, ocijenio je Šestović.
TURIZAM OSTAJE POKRETAČ ALI I TAČKA RANJIVOSTI
Prihodi od turizma porasli su sa 271 milion eura u 2006. na 1,48 milijardi eura u 2025. godini, odnosno za 447 odsto. Učešće turističkih prihoda u BDP-u povećano je sa tri na 7,7 odsto.
Rast usluga, međutim, ne počiva isključivo na turizmu. Broj ICT kompanija povećan je sa 828 na gotovo 4.000, dok trgovina ostaje najveći pojedinačni poslodavac, sa petinom ukupne zaposlenosti. Učešće finansijskih usluga u BDP-u gotovo je udvostručeno.
Prosječna popunjenost hotelskih kapaciteta od 41 odsto, kao i pad turističkog prometa za više od 80 odsto tokom pandemijske 2020. godine, pokazuju da je snažno oslanjanje na turizam istovremeno i jedna od ključnih tačaka ranjivosti ekonomije.
Broj aktivnih poslovnih subjekata povećan je za 215 odsto u odnosu na 2009. godinu i dostigao 63.823, dok u Crnoj Gori danas posluje oko 30.000 kompanija sa stranim kapitalom.
SEDAM LEKCIJA ZA NAREDNU DECENIJU
Na osnovu Analize, PKCG je izdvojila sedam ključnih lekcija: rast potrošnje i zarada ne može dugoročno zamijeniti rast produktivnosti; diverzifikacija je preduslov otpornosti; otvorenost ekonomije predstavlja prednost samo uz razvijene domaće kapacitete; fiskalni prostor stvara se tokom dobrih, a ne loših godina; institucije su temelj razvoja; infrastruktura je neophodan, ali ne i dovoljan uslov; dok demografija i ljudski kapital određuju gornju granicu rasta.
Predsjednica PKCG Nina Drakić kazala je da te lekcije nijesu apstraktni zaključci, već sažetak dvije decenije iskustva crnogorske privrede.
„Brz rast nije isto što i zdrav rast. Sljedeću deceniju moramo iskoristiti bolje nego prethodne, graditi na onome što dobro funkcioniše – otvorenosti, evropskom putu i preduzetničkoj energiji – a odlučno mijenjati ono što nas čini ranjivim: zavisnost od uvoza, nedovoljnu diverzifikaciju i zaostajanje produktivnosti za zaradama“, poručila je Drakić.
Razvojni prioriteti do 2035. godine podijeljeni su u tri vremenska horizonta.
Kratkoročno, do 2028, prioriteti su fiskalna disciplina, stroža evaluacija kapitalnih projekata i stabilniji regulatorni sistem. Do 2031. fokus bi trebalo da bude na jačanju ICT sektora, logistike, energetike i lake industrije, povezivanju poljoprivrede sa turističkom potrošnjom i reformi obrazovanja usmjerenoj ka praktičnim i digitalnim znanjima.
Dugoročni prioriteti, do 2035. godine, obuhvataju razvoj obnovljivih izvora energije i tržišta kapitala, punu integraciju u jedinstveno tržište Evropske unije i industrijsku politiku usmjerenu ka sektorima sa većom dodatom vrijednošću.
„Narednih deset godina rast treba mjeriti kvalitetom i održivošću, a ne samo brzinom. Cilj do 2035. godine je produktivnija, diversifikovanija i izvozno konkurentnija ekonomija, sa BDP-om po stanovniku na 65 do 70 odsto prosjeka Evropske unije“, zaključila je Drakić.Ona je poručila da put ka tom cilju mora počivati na sopstvenoj proizvodnji, izvozu i produktivnosti, a ne na potrošnji i uvozu, te da će PKCG ostati partner Vladi u sprovođenju razvojnih prioriteta.
