Budućnost Ulcinjske solane treba graditi povezivanjem zaštite prirode, obnove proizvodnje soli, očuvanja industrijskog nasljeđa i održivog turizma, poručeno je sa prvog međunarodnog Foruma Solana, održanog u Parku prirode „Ulcinjska solana“.
Forum, organizovan u okviru završnog događaja ovogodišnjeg +5thBirdSaltPeople:FEST-a, okupio je predstavnike solana iz Italije, Španije i Hrvatske, kao i domaćih institucija i organizacija.
Kroz dva panela razgovarano je o proizvodnji soli, zaštiti biodiverziteta, obnovi industrijskog nasljeđa, održivom turizmu, lokalnim proizvodima i ulozi zajednice u očuvanju identiteta solana.
OBNOVITI KRETANJE VODE I UKLJUČITI LOKALNU ZAJEDNICU
Alejandro Pérez Hurtado de Mendoza iz Solane La Esperanza u Španiji kazao je da je važno obnoviti ekonomsku, ekološku i kulturnu cjelinu Ulcinjske solane.
Posebno je ukazao na značaj ponovnog uspostavljanja kretanja vode, uključivanja lokalnog stanovništva i razvoja obrazovnih i turističkih aktivnosti.
Francesca Caldara iz italijanske Solane Conti Vecchi govorila je o mogućnostima valorizacije istorijskih objekata i pejzaža kroz muzejske, kulturne i edukativne sadržaje.
Navela je da su u toj solani obnovljene istorijske zgrade pretvorene u muzej, uz posebno osmišljene obilaske i predstavljanje istorije lokaliteta.
„Mislim da se u ovoj solani može uraditi mnogo lijepih stvari kako bi se valorizovale ove istorijske zgrade i čitav pejzaž“, rekla je Caldara.
Prema njenim riječima, prostor Ulcinjske solane mogao bi biti korišćen i za koncerte, pozorišne predstave i pjesničke večeri, ali zaštita mora obuhvatiti i prirodne vrijednosti i istoriju koju solana predstavlja.
MASOVNI TURIZAM NIJE RJEŠENJE
Nikolina Franušić Bajlo iz Solane Pag u Hrvatskoj je istakla da proizvodnja soli treba da ostane primarna djelatnost, dok iskustvo posjetilaca može postati važan dio razvoja i predstavljanja solane.
„Ne smije se ići u smjeru masovnog turizma, jer to šteti i proizvodnji i prirodi. Sve mora biti u okvirima koji su profitabilni, ali i korisni u smislu zaštite“, poručila je Franušić Bajlo.
Potpredsjednik Opštine Ulcinj Beqir Sellaj kazao je da Ulcinjska solana nije samo zaštićeno područje, već neodvojivi dio identiteta grada.
„Ona je dio istorije Ulcinja, života naših građana i naše povezanosti sa prirodom“, rekao je Sellaj.
KAKO POMIRITI ZAŠTITU PRIRODE I PROIZVODNJU
Goran Gugić iz GIZ-a ocijenio je da je razmjena iskustava posebno važna u trenutku kada se traži pravac budućeg razvoja Ulcinjske solane.
Ukazao je na izazov usklađivanja zaštite prirode sa poslovanjem i proizvodnjom soli, posebno u kontekstu predložene ekološke mreže Natura 2000.
„Sve zemlje imaju isti problem: solane propadaju, a od velike su prirodne vrijednosti. A kako ćemo sa njima dalje?“, upitao je Gugić.
On je naglasio da kroz iskustva drugih zemalja treba pronaći odgovarajuća rješenja za Ulcinjsku solanu.
PROGLAŠENJEM ZAŠTIĆENOG PODRUČJA POSAO NIJE ZAVRŠEN
Direktorica NVO MSJA i organizatorka festivala Zenepa Lika kazala je da je Forum Solana nastao iz potrebe da se o budućnosti tog prostora razgovara praktično, na osnovu iskustava ljudi koji upravljaju solanama, proizvode so, obnavljaju staništa i razvijaju sadržaje za posjetioce.
Ona je naglasila da proglašenjem zaštićenog područja posao nije završen, već da tada počinje jedan od najvećih izazova, kako dobro upravljati prostorom, očuvati njegove prirodne i kulturne vrijednosti, vratiti mu život i razvijati održivu ekonomiju.
„Želimo da čujemo šta je uspjelo, ali i šta nije. Koje greške ne treba ponavljati, to je jako važno“, poručila je Lika.
Forum Solana zamišljen je kao početak dugoročnog povezivanja Ulcinjske solane sa drugim mediteranskim solanama, kroz razmjenu znanja, iskustava i razvoj novih inicijativa.
„Ulcinjska solana ne treba da bude izolovano ostrvo. Ona je dio mnogo veće priče mediteranskih solana, prostora koje su zajedno oblikovali priroda i čovjek, so i voda, rad i tradicija“, zaključila je Lika.
