Načelnik Opštine Konavle Božo Lasić ocijenio je da isticanje srpske zastave na pravoslavnoj crkvi Svetog Ilije, u crnogorskom pograničnom području iznad Vitaljine, predstavlja „nepotrebnu provokaciju“ koja ne doprinosi izgradnji povjerenja između Hrvatske i Crne Gore.
Zastava je, prema njegovim riječima, istaknuta danas, kada se u Hrvatskoj obilježavaju Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, kao i 31. godišnjica vojno-policijske operacije „Oluja“.
Crkva Svetog Ilije nalazi se u naselju Žvinje, na području opštine Herceg Novi, neposredno uz granicu sa Hrvatskom i iznad konavoskog naselja Vitaljina. Riječ je o pravoslavnoj crkvi sa koje se pruža pogled prema Konavlima i Moluntu.
Lasić je, reagujući na isticanje zastave, saopštio:
„Danas, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, na crkvi sv. Ilije iznad Vitaljine, koja se nalazi na području Republike Crne Gore, izvješena je srpska zastava.
Budući da se radi o području izvan Republike Hrvatske, nije na nama određivati što će se ondje isticati. Međutim, činjenica da je upravo srpska zastava izvješena na dan kada Hrvatska slavi svoju pobjedu i odaje počast hrvatskim braniteljima, za mnoge predstavlja nepotrebnu provokaciju koja ne doprinosi izgradnji međusobnog povjerenja.
Uostalom, teško je ne primijetiti određeni paradoks da se srpska zastava vije na teritoriju Republike Crne Gore, suverene i neovisne države. To otvara legitimno pitanje kakvu poruku takav čin šalje – ne samo Hrvatskoj nego i samoj Crnoj Gori, koja je odabrala europski put i koja svoj identitet treba graditi na vlastitoj državnosti, europskim vrijednostima i dobrosusjedskim odnosima.
Hrvatska će, kao članica Europske unije i prijateljska država, uvijek biti spremna pomoći Crnoj Gori na njezinu europskom putu. No istinsko partnerstvo podrazumijeva i spremnost na rješavanje otvorenih pitanja koja i dalje opterećuju odnose naših država. To uključuje pitanje ratne odštete za razaranja i paljenje Konavala, obeštećenje hrvatskih državljana koji su tijekom Domovinskog rata bili zarobljeni i zlostavljani na području Crne Gore te konačno rješavanje pitanja razgraničenja između dviju država.
Samo istina, odgovornost i međusobno poštovanje mogu biti temelj trajnog pomirenja i dobrosusjedskih odnosa. Hrvatska je svoju europsku budućnost izgradila na pobjedi, slobodi i demokratskim vrijednostima. Vjerujem da će i Crna Gora, suočavajući se s nasljeđem prošlosti i rješavajući otvorena pitanja, učiniti važan iskorak prema punom europskom partnerstvu.
Svim hrvatskim braniteljima i svim građanima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Neka nam uspomena na one koji su izborili slobodu bude trajni podsjetnik da mir, dostojanstvo i istina nemaju alternativu.“
DVIJE POTPUNO RAZLIČITE SLIKE „OLUJE“
Petog avgusta u Hrvatskoj se obilježavaju Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Praznik je ustanovljen u znak sjećanja na 5. avgust 1995. godine, kada su hrvatske snage tokom operacije „Oluja“ ušle u Knin. Centralna državna proslava tradicionalno se održava u tom gradu.
Operacija „Oluja“ počela je 4. avgusta 1995. godine i trajala do 7. avgusta. U Hrvatskoj se obilježava kao ključna pobjeda u Domovinskom ratu i operacija kojom je najveći dio teritorije pod kontrolom samoproglašene Republike Srpske Krajine vraćen pod vlast Zagreba.
Za Srbe iz Hrvatske, međutim, isti događaj predstavlja masovni egzodus i stradanje. Procjene broja Srba koji su tokom i neposredno poslije operacije napustili Hrvatsku kreću se između 150.000 i 200.000. Tokom i nakon „Oluje“ počinjeni su zločini nad srpskim civilima, dok povratak prognanih, sudbina nestalih i odgovornost za zločine ostaju otvorena pitanja.
U Srbiji i Republici Srpskoj godišnjica „Oluje“ obilježava se kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe, najčešće 4. avgusta, na datum kada je operacija počela. Tako se događaji iz avgusta 1995. godine i danas tumače na potpuno suprotne načine: u Hrvatskoj kao pobjeda i oslobođenje, a među Srbima kao progon i jedno od najvećih stradanja tokom ratova devedesetih.
