Zapadnu Evropu zahvatio je snažan toplotni talas za koji meteorolozi upozoravaju da bi mogao oboriti brojne temperaturne rekorde. Polovina Francuske nalazi se pod crvenim meteorološkim upozorenjem, željeznički saobraćaj je poremećen u Belgiji, dok su u Španiji i Njemačkoj otkazani ili odgođeni pojedini sportski događaji zbog ekstremnih vremenskih uslova.
Francuske vlasti su za 49 od ukupno 96 kontinentalnih departmana izdale crveno upozorenje, najviši stepen opasnosti, pozivajući oko 35 miliona građana na maksimalan oprez, redovno unošenje tečnosti, izbjegavanje fizičkih napora i direktnog izlaganja suncu, prrenosi Index.
Prema prognozama, temperature će u zapadnim i centralnim djelovima Francuske prelaziti 40 stepeni Celzijusa. U Bordou se očekuju 43 stepena, Limožu 41, Tuluzu i Turu 40, dok bi u Parizu moglo biti 39 stepeni.
Meteorolozi upozoravaju da bi se do kraja sedmice temperature u pojedinim djelovima zemlje mogle popeti i iznad 45 stepeni.
Météo-France navodi da će noćne temperature najmanje do petka ostati znatno iznad prosjeka za ovo doba godine. U više gradova već su zabilježene rekordno visoke minimalne temperature.
Prognozeri očekuju da će nacionalni indeks vrućine, koji predstavlja prosjek dnevnih i noćnih maksimalnih temperatura na 30 meteoroloških stanica širom zemlje, tokom ponedjeljka ili utorka dostići najviši nivo otkad se mjeri.
Zbog vrućina je zatvoreno više od 800 škola širom Francuske, dok je oko 1.800 obrazovnih ustanova prilagodilo nastavu kako bi učenici ranije odlazili kući.
Jedna od deset regionalnih željezničkih linija u okolini Pariza obustavljena je zbog opasnosti od oštećenja vozova i pruge.
UPOZORENJA ŠIROM EVROPE
Španija je proglasila prvi zvanični toplotni talas ove godine, koji će trajati od nedjelje do srijede. U pojedinim djelovima zemlje temperature bi mogle dostići 44 stepena.
Državna meteorološka služba Aemet upozorila je na „izuzetno visoke“ dnevne i noćne temperature za kraj juna.
U Njemačkoj su organizatori prekinuli finale teniskog turnira Berlin Open i evakuisali gledaoce zbog snažnih grmljavinskih oluja koje su uslijedile nakon veoma toplog vikenda.
Belgijski meteorolozi upozoravaju da bi temperature mogle dostići najviše vrijednosti ikada zabilježene u toj zemlji. Pojedini vozovi su otkazani kako bi se smanjio rizik od kvarova izazvanih vrućinom.
U Ujedinjenom Kraljevstvu nacionalna meteorološka služba Met Office izdala je upozorenje na „ekstremnu vrućinu“ za veći dio južne Engleske i djelove Velsa. Očekuju se temperature do 38 stepeni Celzijusa.
Meteorološke službe upozoravaju da će visoke temperature narednih dana zahvatiti i Balkan.
Za djelove Hrvatske i Srbije izdata su narandžasta upozorenja zbog temperatura koje bi mogle doseći 35 stepeni, dok se za visoke temperature pripremaju i Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.
ŠTA JE „TOPLOTNA KUPOLA“?
Meteorolozi navode da je jedan od glavnih uzroka ovog ekstremnog toplotnog talasa pojava poznata kao „toplotna kupola“.
Riječ je o meteorološkom fenomenu u kojem snažan sistem visokog vazdušnog pritiska zarobljava veliku masu toplog vazduha iznad određenog područja.
Takav sistem djeluje poput poklopca koji sprječava podizanje i raspršivanje toplog vazduha. Sunčeva energija zagrijava tlo, a ono dodatno zagrijava vazduh iznad sebe. Kako vazduh ne može da se podigne i rashladi, temperatura nastavlja da raste.
Istovremeno, visoki pritisak sprečava stvaranje oblaka i padavina, pa područje ostaje suvo i osunčano, što dodatno pojačava zagrijavanje.
Naučnici upozoravaju da će zbog klimatskih promjena ovakvi ekstremni toplotni događaji postajati sve češći, intenzivniji i dugotrajniji.
Istraživanja pokazuju da su klimatske promjene već višestruko povećale vjerovatnoću pojave toplotnih kupola. Očekuje se da će se sa daljim rastom globalne temperature ovakvi događaji javljati sve češće, čak i van uobičajenog vrhunca ljetnje sezone.
Dodatni problem predstavljaju gradovi, gdje beton, asfalt i drugi građevinski materijali zadržavaju toplotu mnogo duže od prirodnih površina, pojačavajući efekat visokih temperatura i stvarajući takozvana „urbana toplotna ostrva“.
Stručnjaci upozoravaju da će prilagođavanje na sve češće toplotne talase postati jedan od ključnih izazova evropskih država u narednim decenijama.
