Ad image

SAD vratile kompanijama oko 100 milijardi dolara naplaćenih Trampovim carinama

Tramp u posjeti Dženeral motorsu Foto: Bijela kuća

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa vratila je kompanijama približno 100 milijardi dolara od ukupno oko 165 milijardi dolara naplaćenih na osnovu carina koje je Vrhovni sud SAD proglasio nezakonitim.

Riječ je o carinama koje je Tramp predstavio kao dio politike „Dana oslobođenja“, a koje su činile jedan od najvažnijih elemenata njegove ekonomske i trgovinske politike.

Vrhovni sud je u februaru presudio da dio tih carina nije uveden u skladu sa zakonom, nakon čega je administracija bila prinuđena da započne povraćaj novca kompanijama koje su ih platile.Carine su prvobitno predstavljene kao sredstvo za podsticanje domaće proizvodnje, smanjenje zavisnosti od uvoza i povećanje prihoda saveznog budžeta.

Ipak, američki budžetski deficit u prvih devet mjeseci fiskalne godine dostigao je 1,37 biliona dolara, što je dva odsto više nego u istom periodu 2025. godine.

Uprkos sudskoj odluci, Trampova administracija nije odustala od uspostavljanja širokog sistema uvoznih dažbina.

Nakon isteka privremene globalne carine od deset odsto, uvedene su nove carine od deset i 12,5 odsto na robu iz više desetina država.

Mjere se odnose i na neke od najvažnijih američkih saveznika i trgovinskih partnera, uključujući Veliku Britaniju, Kanadu i članice Evropske unije.

Bijela kuća nove carine opravdava tvrdnjama da trgovinski partneri nijesu dovoljno učinili da spriječe ulazak proizvoda nastalih prinudnim radom u svoje lance snabdijevanja.

Međutim, 25 američkih saveznih država tužilo je Trampovu administraciju, tvrdeći da se pitanje prinudnog rada koristi kao pravno opravdanje za ponovno uvođenje carina koje su ranije oborene pred sudom.

Tužbom se traži obustavljanje novih mjera, njihovo proglašavanje nezakonitim i dodatni povraćaj novca kompanijama.

Spor oko carina prevazilazi unutrašnju američku politiku, jer nove dažbine utiču na trgovinske odnose SAD sa Evropskom unijom, Kanadom, Kinom i drugim velikim ekonomijama. One istovremeno povećavaju rizik od protivmjera, rasta cijena i novih poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja.

- Advertisement -
Ad image
Podijeli ovaj članak