Država da bi izbjegla zakonsku obavezu da za projekat Velje brdo prvo pribavi procjenu uticaja na životnu sredinu cijepa blok A1 na 3 faze po manje stanova: Ovo je nešto što već godinama rade tajkuni i prevaranti u Crnoj Gori kada žele da izbjegnu zakone, rekao je građanski aktivista Aleksandar Dragićević.
On se oglasio nakon što je juče Ministarstvo javnih radova raspisalo tender za izradu Glavnog projekta i izvođenje radova na Bloku A1 Veljeg brda,.. Tenderom je predviđena izrada projektne dokumentacije za blok A1, dok prva faza obuhvata izgradnju šest stambenih objekata sa oko 185 stanova, dvije podzemne garaže, uređenje terena i prateću infrastrukturu.
“Blok A1 realizovaće se kroz tri faze, a po završetku svih faza obuhvatiće oko 557 stambenih jedinica“, navodi se u saopštenju.
Ministarka javnih radova Maida Adžović je saopštila da naselje Velje brdo neće ugroziti vodosnabdijevanje Podgorice.
„Projekat će se realizovati isključivo uz obezbijeđene dovoljne količine vode, uz puno poštovanje svih mjera zaštite izvorišta Mareza i važećih standarda zaštite životne sredine. Aktivnosti koje sprovodi Ministarstvo javnih radova, u saradnji sa Glavnim gradom i nadležnim institucijama, imaju za cilj ne samo da očuvaju postojeći nivo sigurnosti vodosnabdijevanja, već i da kroz nova istraživanja, nova izvorišta i unapređenje postojećeg sistema dodatno ojačaju dugoročnu sigurnost vodosnabdijevanja glavnog grada“, kazala je Adžović.
DRAGIĆEVIĆ: NEMA GRADNJE BEZ PROCJENE UTICAJA
Dragićević je objavio dokument u kojem Agencija za zaštitu životne sredine, u odgovoru na dopis ministarstva urbanizma, kaže da u skladu sa zakonom za prvu fazu A1 od 556 stanova na Veljem brdu mora da se radi procjena uticaja na životnu sredinu.
“Tako bismo znali kakav je uticaj na vodoizvorište Mareza, na rijeku Zetu i sve ostalo. Država da bi izbjegla zakon cijepa blok A1 na 3 faze po manje stanova kako ne bi morali da rade procjenu uticaja. Ovo je nešto što već godinama rade tajkuni i prevaranti u Crnoj Gori kada žele da izbjegnu zakone. Ali ovi prevaranti ne znaju da postoji nešto što se zove kumulativni uticaj i da su već objavili gabarit projekta pa se projekat mora cijeniti u cjelini a ne na parče”, naglasio je Dragićević.
On je ponovio da ukoliko se projekat Velje brdo nalazi u zonama zaštite II i III vodoizvorišta Mareza to automatski znači zabranu gradnje, jer se ne mogu sprovoditi radnje i aktivnosti u tim zonama koje bi ugrozile vodoizvorište.
“Isto tako Velje brdo se nalazi na samoj granici Parka prirode rijeka Zeta i spomenika prirode pećina Magara koji je zaštićen od 1968 i moraće se raditi procjena uticaja na životnu sredinu. Iako misle da će moći bez procjene uticaja – neće”, istakao je Dragićević.
ADŽOVIĆ: CILJ JE DA STANOVI BUDU JEFTINIJI
Adžović je u parlamentu kazala da cijena izgradnje diktira prodajnu cijenu.
„Omogućavanjem da se metar kvadratni izgradnje iskontroliše, pokazaćemo da je moguće ići sa prodajnom cijenom koja je sušta suprotnost onome što je trenutna prodajna cijena na tržištu nekretnina, gdje na periferiji glavnog grada imate cijenu kvadrata od dvije do tri hiljade eura“, navela je Adžović.
Prema njenim riječima, realizacijom projekta Velje brdo biće pokazano da je moguće izgraditi i prodati kvadrat stana po znatno nižoj cijeni.
„Cilj projekta Velje brdo je da obezbijedi metar kvadratni stana po uslovima koje građani mogu da ispune. Taj projekat ima dugoročni efekat na cijene na tržištu nekretnina“, zaključila je Adžović.
FC: VELJA PLJAČKA – ŠEMA VELJE BRDO
S druge strane, Fidelity consulting je upozorio da će cijena metra kvadratnog na kraju biti 3.394 eura.
“U vjerovatno najglupljem projektu rješavanja stambenog pitanja građana koji je ikada viđen na prostorima Sunčevog sistema a možda čak i Mliječnog puta, ekipa je uspjela da cijenu izgradnje metra kvadratnog napumpa na nestvarnih 3.394 eura. Tako je: 185 stanova prosječne površine 77 m2, platićemo 48,4 miliona eura što u daljem obračunu znači da prosječni stan na Veljem brdu košta nevjerovatnih 261.622 eura”, objavila je ova konsultantska kuća.
“Ali to nije sve: stan će država prodavati 77.000 eura (1.000 eura po m2), što znači država po stanu subvencioniše 184.000 eura ili 2.389 eura po kvadratu. Pitanje je samo: ko se sve i koliko ugradio u ovaj projekat”, tvrdi FC, koji vodi Miloš Vuković.
