Dok Sjedinjene Američke Države i Iran pregovaraju o trajnom otvaranju Hormuškog moreuza i normalizaciji isporuka nafte sa Bliskog istoka, analitičari upozoravaju da bi naredni potez na globalnom tržištu mogao zavisiti od zemlje koja ne učestvuje direktno u pregovorima – Kine.
Kina, drugi najveći svjetski potrošač sirove nafte, posljednjih mjeseci preduzela je niz mjera kako bi ublažila posljedice poremećaja izazvanih ratom u Iranu, koji je doveo do prekida pristupa za više od 11 miliona barela nafte dnevno.
Smanjenjem uvoza, korišćenjem velikih strateških rezervi i ubrzanom elektrifikacijom saobraćaja, Kina je uspjela da zaštiti domaće tržište od snažnijeg udara rasta cijena energenata, ali i da utiče na stabilizaciju globalnog tržišta, objavio je CNN.
Nakon više od tri mjeseca sukoba na Bliskom istoku, pojedini analitičari procjenjivali su da bi cijena nafte mogla dostići i 200 dolara po barelu.
Ipak, uprkos procijenjenom gubitku većem od milijardu barela nafte na svjetskom tržištu, cijene su ostale relativno stabilne.
„Kina je odigrala ključnu ulogu u ublažavanju šoka za ostatak Azije, a samim tim i za globalnu ekonomiju“, ocijenio je Dan Valter, direktor energetskog instituta Ember.
Cijena sirove nafte tipa Brent ovih dana pala je ispod 78 dolara po barelu zbog očekivanja da bi trgovina kroz Hormuški moreuz, kojim prolazi oko petina svjetske nafte, uskoro mogla biti normalizovana.
Prije izbijanja sukoba Brent se prodavao za manje od 70 dolara po barelu, dok je početkom maja dostigao četvorogodišnji maksimum od 114 dolara.
Analitičari francuske banke Societe Generale ocijenili su da je Kina postala „nevidljiva ruka“ koja održava ravnotežu na tržištu.
Podsjećaju da je tokom arapskog naftnog embarga 1973. godine smanjenje globalne ponude od sedam odsto izazvalo rast cijena od čak 134 odsto.
Sadašnji sukob utiče na oko 14 odsto svjetske ponude nafte, ali cijene nijesu zabilježile sličan skok.
Glavni razlog je, prema njihovim procjenama, sposobnost Kine da smanji uvoz za oko tri miliona barela dnevno – količinu približno jednaku ukupnoj potrošnji Japana.
MILIJARDU BARELA U REZERVAMA
Kina je godinama prije sukoba gradila ogromne zalihe sirove nafte, koristeći povoljne isporuke iz Rusije i Irana.
Prema procjenama analitičara, danas raspolaže sa više od milijardu barela nafte u komercijalnim i strateškim rezervama, koje je počela da koristi tokom maja.
Janiv Šah iz kompanije Rystad Energy navodi da je Kina ranije postavljala donju granicu cijenama kupujući velike količine nafte kada bi cijene padale.
„Ove godine taj obrazac se potpuno promijenio“, kazao je Šah.
ELEKTRIČNI AUTOMOBILI MIJENJAJU TRŽIŠTE
Važnu ulogu u smanjenju kineske potrošnje nafte ima i snažan rast tržišta električnih vozila.
Danas je gotovo svaki drugi novi automobil prodat u Kini vozilo na električni pogon ili neku drugu vrstu nove energije.
Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju, kineski vozni park električnih automobila prošle godine smanjio je potrošnju nafte za oko milion barela dnevno.
„To je bio svojevrsni sigurnosni ventil za globalno tržište nafte“, ocijenio je Dejvid Fišman iz konsultantske kompanije Lantau Group.
PRIJETI VIŠAK NAFTE NA TRŽIŠTU
Nakon mjeseci strahovanja od nestašice, Međunarodna agencija za energiju (IEA) sada upozorava na suprotan problem – mogući višak nafte na tržištu.
U najnovijem izvještaju IEA procjenjuje da bi tokom naredne godine globalna ponuda mogla premašiti potražnju za čak 4,7 miliona barela dnevno, jer se proizvodnja na Bliskom istoku vraća u normalne tokove.
Takva situacija mogla bi omogućiti državama da obnove iscrpljene rezerve i preispitaju svoje energetske strategije nakon krize.
KINA PROFITIRA OD ENERGETSKE TRANZICIJE
Paralelno sa promjenama na tržištu nafte, Kina dodatno jača svoju poziciju globalnog lidera u oblasti obnovljivih izvora energije.
Zemlja je vodeći proizvođač električnih automobila, baterija i solarnih panela, a izvoz tehnologija za čistu energiju dostigao je rekordne nivoe nakon početka sukoba u Iranu.
Analitičari smatraju da bi trenutna situacija mogla ubrzati globalnu energetsku tranziciju i smanjiti zavisnost od fosilnih goriva.
„Elektrifikacija uzima sve veći zamah. Ako se ovaj trend nastavi, trenutna kriza mogla bi postati važna prekretnica za globalnu dekarbonizaciju“, smatra analitičar Trivium Chinea Kosimo Ris.
KLJUČNO PITANJE: ŠTA KINA ŽELI DA KUPI?
Analitičarka kompanije Kpler Muju Sju upozorava da bi se višak nafte na tržištu mogao pojaviti već narednog mjeseca, ukoliko Hormuški moreuz bude brzo otvoren za redovan saobraćaj.
To bi značilo povratak oko 100 miliona barela trenutno blokirane nafte na svjetsko tržište.
Dodatni faktor je mogućnost da Iran poveća proizvodnju ukoliko dođe do ublažavanja američkih sankcija.
Ipak, mnoge zemlje su već obezbijedile dovoljne količine nafte za ljetnju sezonu, zbog čega bi upravo Kina mogla ponovo postati presudan faktor za ravnotežu između ponude i potražnje.„Prije samo dva mjeseca tržište je izgledalo potpuno drugačije. Danas je jedina zemlja koja ima kapacitet da apsorbuje eventualni višak ponude Kina. Ključno pitanje je – da li Kina želi da kupuje?“, zaključila je Sju.
