Vlada Crne Gore usvojila je juče Informaciju o prijedlogu ekološke mreže Natura 2000, kojom se pred Evropsku komisiju iznosi prijedlog zaštite gotovo 51 odsto kopnene i 44 odsto ukupne teritorije države. Dokumentacija mora biti dostavljena Briselu do kraja juna 2026. godine.
Agencija za zaštitu životne sredine predložila je ukupno 97 zaštićenih područja: 58 kopnenih područja od značaja za Zajednicu (pSCI), 32 zone posebne zaštite za ptice (SPA) i sedam morskih pSCI. Površina kopnenih područja iznosi 7.040 kvadratnih kilometara, a morskih 179 kvadratnih kilometara.
Među predloženim lokacijama nalaze se neka od ekološki najvrednijih prostora u regionu – Lovćen, Durmitor s kanjonom Tare, Prokletije, Piva, Sinjajevina, Skadarsko jezero, Bjelasica i Komovi na kopnu, te Bokokotorski zaliv, Velika plaža s Adom Bojanom i ostrvo Sveti Nikola na moru. Na listi su i brda Vrmac iznad Kotora i Tivta, te Spas iznad Budve.
Uspostavljanje Natura 2000 mreže predstavlja završno mjerilo broj pet u okviru Poglavlja 27, jednog od ključnih pregovaračkih poglavlja čije zatvaranje Crna Gora mora ostvariti na putu ka članstvu u EU. Istraživanja koja su prethodila prijedlogu trajala su od 2016. do 2026. godine i podrazumijevala su kartiranje 91 tipa staništa, 131 vrste iz Direktive o staništima i 137 vrsta ptica.
avne rasprave za kopneni dio održane su od 9. do 29. aprila 2026, a za morski od 30. aprila do 20. maja. Tribine su organizovane u Podgorici, Budvi, Žabljaku i Petrovcu.
ŠANSA DA PROSTOR KORISTIMO PAMETNIJE
Ekološki aktivista Darko Saveljić ocjenjuje da je ovo jedna od najboljih vijesti za Crnu Goru u posljednje vrijeme. “Crna Gora je predložila Natura 2000 mrežu zaštićenih područja na 50,97% kopnene teritorije. Ona nije identifikovana po političkoj i nacionalnoj pripadnosti ili volji vlasnika parcela, već po posebnom standardu kakav je korišten u svim zemljama članicama. Na ovom projektu je radilo nekoliko stotina domaćih i inostranih stručnjaka od 2016. godine”, kaže Saveljić.
On upozorava da Natura 2000 donosi konkretne obaveze. “Neće više biti dovoljno da neko nacrta projekat, obezbijedi političku vezu i pregazi prirodu. Za ono što radimo u ovim područjima moraćemo odgovarati Briselu”, navodi Saveljić, dodajući da EU nudi i sisteme nadoknada za vlasnike i korisnike zemljišta. “Na primjer, za košenje livada po hektaru u Hrvatskoj se isplaćuje od 110 do 365 eura, a u Slovačkoj i do 450 eura. Dakle, novac za ono što naši ljudi već rade: kose livadu, održavaju pejzaž, čuvaju staništa.”
KOSTARIKA EVROPE
Njegov kolega Aleksandar Dragićević ističe da Crna Gora sa 51 odsto teritorije u Natura 2000 mreži daleko nadmašuje evropski prosjek od 18,6 odsto. “Poslije Crne Gore najveću pokrivenost ima Slovenija sa 38,1%, pa Hrvatska sa 36,8%. Postajemo Kostarika Evrope”, kaže Dragićević.
On podsjeća da biti dio Natura 2000 ne znači potpunu zabranu aktivnosti kao u nacionalnim parkovima. “Nije zabranjena gradnja, ribarstvo, poljoprivreda i šumarstvo, samo ćemo morati da odlučimo koliki je uticaj i da li može. A čekaju nas i stotine miliona eura sredstava za održivi razvoj”, zaključuje Dragićević.
Nakon dostavljanja dokumentacije Evropskoj komisiji, slijedi postupak ocjene dovoljnosti mreže i pribavljanje mišljenja Komisije.
