Ekološki aktivista Miloš Gezović tvrdi da je uzrok krize vodosnabdijevanja u dijelu Kotora od Dobrote do Risna prije svega neulaganje u infrastrukturu, a ne nedostatak vode u sistemu Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.
Prema njegovim riječima, na isti cjevovod je priključen i Tivat, koji nema nikakav problem sa snabdijevanjem, pa čak ima dovoljno vode i da zaliva golf teren na Luštici. U junu je za to potrošeno 40.000 kubika, a za samo turističko naselje dodatnih 20.000 kubika.
Regionalni vodovod trenutno može da isporuči 330 litara u sekundi, a taj kapacitet se kod tunela Vrmac račva prema Kotoru i dalje prema Tivtu. Gezović podsjeća da je moguće napraviti dodatne račve i u samom Kotoru, te da će cijev duž bulevara Tivat–Jaz, koju je Regionalni vodovod nedavno postavio, za nekoliko sedmica biti potpuno funkcionalna i dovoditi duplo više vode nego do sada.
Gezović kaže za portal Rmedia da razlika između kotorskog i tivatskog vodovoda leži prvenstveno u upravljanju.
“Prema našem istraživanju, velika je razlika u upravljanju vodovodima Tivat i Kotor. Da se radi o potpuno različitom upravljanju su gubici na mreži”, ističe Gezović i dodaje da Tivat bilježi najmanje gubitke na mreži u Crnoj Gori, ispod 30 odsto, dok u Kotoru, prema njegovim procjenama, ti gubici idu i do 90 odsto.
Kao primjer dobrog upravljanja navodi direktora Vodovoda Tivat Alena Krivokapića, koji je, kako kaže, na posljednjem reizboru dobio glasove svih odbornika u Skupštini opštine i koji se najčešće može vidjeti u radnom odijelu na terenu, na samom cjevovodu.
ZAŠTO KOTOR NEĆE VIŠE VODE IZ REGIONALNOG VODOVODA?
Gezović objašnjava da Regionalni vodovod lokalnim vodovodima naplaćuje 40 centi po kubnom metru, pa je ekonomski neisplativo osloniti se na tu vodu ako su gubici na mreži veliki. Prema njegovoj ocjeni, to je i razlog zašto se Kotor, za razliku od Tivta, do sada nije primarno oslanjao na vodu iz Regionalnog vodovoda.
“Nijesu bili spremni da se suoče sa gubicima na mreži koji su izazvani nedovoljnim ulaganjima u cjevovod i u velikoj mjeri ilegalnim priključcima na mrežu”, kaže Gezović.
Dodaje da je fenomen zaslanjivanja vodoizvorišta u Kotoru prisutan odavno, ali da postoji i u Tivtu, te da je rješenje u razvoju mreže rezervoara koji se direktno povezuju na cijevi Regionalnog vodovoda, poput onog u Škaljarima, od kojih se dalje voda distribuira ka lokalnim vodovodima.
Prema njegovim riječima, takvih rezervoara je trebalo izgraditi više, a kotorska mreža mora paralelno da se razvija kako bi mogla da iskoristi povećani kapacitet dotoka iz Regionalnog vodovoda.
Prema njegovim navodima, Regionalni vodovod je lokalnim vodovodima ustupio i dio starije mreže kojom je ranije voda dolazila iz pravca Herceg Novog, uz obavezu da je oni održavaju. Na sastanku sa predstavnicima mjesnih zajednica, predstavnici Vodovoda Kotor su, prenosi Gezović, tu mrežu opisali kao dotrajalu i nefunkcionalnu, iako je za njeno održavanje odgovoran upravo lokalni vodovod.
OŠTEĆENU PODMORKU CIJEV SEDAM GODINA NIKO NIJE POPRAVIO
Gezović podsjeća na podvodnu cijev koja je povezivala Prčanj i Dobrotu, a čiji prekid, kako tvrdi, godinama ostaje neriješen.
“Krije se da je uzrok prekida te cijevi sidro kruzera, to se desilo 2019. i niko do sada nije rekao ajde da je popravimo. Uvijek čekamo da iskoči problem pa da reagujemo”, ocjenjuje Gezović.
Na najavu izgradnje postrojenja za desalinizaciju kao moguće rješenje, Gezović ukazuje da je riječ o gabaritnim objektima koji bi vizuelno negativno obilježili prostor, zahtijevali dodatnu električnu infrastrukturu i, sa ekološkog aspekta, predstavljali problem jer bi pumpe bi usisavale velike količine morske vode, iz nje odstranjivale so, a zaslanjeni ostatak bi se vraćao u more i ugrožavao biodiverzitet.
Zbog toga, smatra, desalinizacija ne bi smjela biti rješenje za vodosnabdijevanje Kotora.
Gezović zaključuje da, ukoliko je Tivat mogao da riješi problem ulaganjem u infrastrukturu, isti put stoji na raspolaganju i Kotoru – kroz dva kraka, jedan koji već funkcioniše prema Prčnju i Stolivu, i drugi, koji bi trebalo razviti prema Dobroti i Risnu.
Povodom izjave predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića da je protestovati zbog neodstatka pitke vode u Kotoru isto kao protestvovati protiv vrućina, Gezović je ocjenjuje kao nespretnu, podsjećajući da je problemom pogođeno do 10.000 ljudi čiji je kvalitet života ozbiljno narušen.
“Aludiranje na neke političke priče nema utemeljenje. Sve političke strukture koje su bile na vlasti u Kotoru u zadnjih 20 godina su odgovorne”, kaže Gezović, dodajući da se nada da je gradonačelnik shvatio da je pogriješio, te da, bez obzira na to da li ta greška zahtijeva izvinjenje građanima, svakako zahtijeva rješenje.
Prema njegovim riječima, dobra strana situacije je što ne postoji izlaz osim da se pronađe stvarno rješenje.
“Ovo je prvi put jedna tema koja nije identitetska, sa kojima se lako manipuliše, nego voda. A to govorimo uporno – voda, vazduh, zemljište, to je uslov života i zagađivanje svega toga pogađa sve nas, bez obzira koju zastavu koristili. Zato je političarima malo teže da manipulišu s time, a navikli su da im ove izjave prođu kada su neke druge teme u pitanju”, ističe Gezović.
IZVORIŠTA ORAHOVAC I ŠKUDRA NEMAJU DOZVOLU UPRAVE ZA VODE
Odgovarajući na poziv gradonačelnika da svako ko ima rješenje treba da ga ponudi, Gezović iznosi podatak za koji smatra da bi trebalo da bude polazna tačka svake dalje rasprave: od 27 izvorišta na cijelom primorju koja koriste lokalni vodovodi, vodnu dozvolu ima samo devet.
Kao primjer navodi izvorište Orahovac, za koje kaže da je ugroženo nekontrolisanom gradnjom u okolini, zbog čega dozvola nije ni izdata. Prema njegovim informacijama, dozvolu nema ni izvorište Škudra, dok na teritoriji Tivta izvorište Topliš ne može da je dobije jer se nalazi u blizini kamenoloma.
“Hajde onda prvo da vidimo da li izvori od kojih ide voda građanima uopšte imaju dozvolu da rade”, poručuje Gezović.
Najavljuje da će gradonačelniku biti ponuđeni svi rezultati istraživanja koje njegova organizacija sprovodi, ocjenjujući pozitivnim to što je gradonačelnik preuzeo odgovornost za rješavanje krize, ali podsjeća da odgovornost snosi i menadžment Vodovoda Kotor.
