Matvej Krilov je juče u šest ujutru došao u svoj stan u Budvi, nakon što je još jednu noć sa ostalim dobrovoljcima iz “Čiste gore” gasio vatru u Bijelim Poljanama kod Nikšića.
Neki od njih poslije noći provedene uz vatrogasce odu kući, istuširaju se i nastave na posao. Drugi sjednu za laptop i pokušaju da nadoknade propuštene sate. Među njima ima najviše Rusa i Ukrajinaca, ali i Bjelorusa, Kazahstanaca, Azerbejdžanaca, Turaka, Engleza, Njemaca, Francuza i Estonaca.
Krilov u Crnu Goru došao 2016. godine. Nekoliko godina kasnije pokrenuo je „Čistu goru“, neformalnu organizaciju koja okuplja strance spremne da zemlji koja im je postala drugi dom uzvrate najbolje što mogu.
Tokom hladnijih mjeseci čiste plaže, rijeke, jezera, naselja i planinske vidikovce. Kada stigne ljeto, odlažu kese za smeće i priključuju se vatrogascima.
OD IZBJEGLIŠTVA DO ZAJEDNICE
Ideja o organizovanju nastala je nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, 2022. godine, kada je u Crnu Goru stigao veliki broj ljudi iz Rusije i Ukrajine.
„Svi smo bili potreseni i u šoku. Ti ljudi su se osjećali kao tuđinci. Nijesu imali prijatelje i nijesu znali jezik. Zbog toga su bili veoma frustrirani“, ispričao je Krilov portalu Rmedia.
Počeli su da se okupljaju kroz različite događaje, izložbe i festivale. U razgovorima se, međutim, stalno ponavljalo isto pitanje: ko čisti crnogorske plaže, zašto u prirodi ima toliko smeća i kome se treba obratiti da bi ono bilo uklonjeno?
Krilov je tada pomislio da bi briga o prirodi mogla da poveže ljude koji se međusobno razlikuju po jeziku, porijeklu i razlozima zbog kojih su došli u Crnu Goru.
„Shvatio sam da možemo da se okupimo oko očuvanja životne sredine. To može biti pravi način za integraciju“, rekao je Krilov.
Tokom 2024. godine, nakon požara na Paštrovskoj gori, grupi je dao ime „Čista gora“.
Naziv je jednostavan, baš kao i njihova ideja, da priroda Crne Gore bude čista, lijepa i sačuvana za sve.
„Čista gora“ danas ima oko 1.100 članova u grupi na Telegramu, dok njihove objave na društvenim mrežama pregledaju hiljade ljudi.
Članovi dolaze iz Budve, Bečića, Bara, Podgorice, Kotora, Tivta i Herceg Novog. U pojedinačnim akcijama čišćenja učestvuje između 50 i 60 volontera, dok Krilov procjenjuje da organizacija ima između 200 i 300 aktivnih članova.
U protivpožarnim akcijama učestvuje oko 25 obučenih dobrovoljaca. U zavisnosti od mjesta i obima požara, na teren izlazi njih osam, deset ili 12.
Nijesu svi u mogućnosti da uzmu crijevo ili provedu noć na požarištu. Neko obezbijedi prevoz, neko pomaže oko internet stranice, grafičkog dizajna, video-produkcije ili komunikacije.
„Svako u nekom trenutku odluči da pomogne na način na koji može i da doprinese onim što zna“, kazao je Krilov.
ZAHVALNOST POKAZUJU RADOM
Za mnoge članove „Čiste gore“ Crna Gora je postala je mjesto u kojem su, poslije dugog perioda straha i neizvjesnosti, ponovo dobili priliku da planiraju svoj život.
„Nijedna ideja i nijedan cilj ne mogu opravdati toliki broj poginulih ljudi i stradalih civila, uništenu infrastrukturu i razorene gradove. Uništena je budućnost, a budućnost dvije države stavljena je pod veliki znak pitanja“, kazao je Krilov, govoreći o ratu u Ukrajini.
Zbog toga, kaže, osjeća zahvalnost prema Crnoj Gori.
„Nalazim se u bezbjednom okruženju i mogu da živim. Mogu oko sebe da okupljam ljude slične meni. Mislim da ‘Čista gora’ može postati način da ljudi izraze zahvalnost i povrate neprocjenjivo dragocjen osjećaj da ponovo mogu da planiraju život, da vole i stvaraju porodicu“, rekao je Krilov.
Vjeruje da ljudi na prostoru bivše Jugoslavije posebno dobro razumiju šta znači izgubiti osjećaj sigurnosti i pokušati da izgradiš život ispočetka.
Krilov je tokom godina provedenih u Crnoj Gori zavolio njenu kulturu i istoriju. Kaže da ponekad na crnogorskom jeziku razmišlja i sanja.
„Ovdje sam postao čovjek. Crna Gora mi je pomogla da shvatim ko sam“, kazao je on.
Nakon odlaska iz domovine izgubio je porodicu, majku i brata. Akcije koje danas organizuje za njega nijesu samo volontiranje.
„Kada mi neko kaže ‘hvala’, imam osjećaj da to ne govori samo neki čovjek. Mislim da mi to govore moji roditelji, kojih više nema“, ispričao je Krilov.
ZIMI ČISTE, LJETI GASE POŽARE
Kada se završi turistička sezona, članovi „Čiste gore“ počinju akcije čišćenja Ratca, Svetog Stefana, Buljarice, Jaza, vidikovaca na Lovćenu i drugih turističkih lokacija.
Kada prođu zimske kiše i smanji se vodostaj, čiste obale rijeka. Organizovali su i čišćenje Skadarskog jezera.
Dolaskom ljeta počinje drugi dio njihovog posla, pomoć službama zaštite i spasavanja.
„Vatrogasci se svake godine nalaze u veoma teškoj situaciji zbog visokih temperatura, velikog broja turista, neodgovornog ponašanja prema vatri i saobraćajnih gužvi. Njihovi kapaciteti često nijesu dovoljni da ugase sve požare“, upozorio je Krilov.
Kao primjer navodi Hrvatsku i Sloveniju, gdje su dobrovoljna vatrogasna društva dio duge tradicije i važan oslonac profesionalnim službama.
Vjeruje da bi sličan sistem mogao da zaživi i u Crnoj Gori, posebno zbog toga što ljeta postaju toplija, a požari sve učestaliji i razorniji.
Problem nijesu samo vatra i visoke temperature.
„Na skoro svakom mjestu na kojem gasimo požar pronađemo i deponiju smeća. Kada vatra pređe preko trave, na deponijama se zadržava, temperatura raste i počinje da gori drveće“, objasnio je Krilov.
Smeće u prirodi, osim što povećava opasnost od požara i zagađuje okolinu, ostavlja ružnu sliku o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji.
Odgovornost, smatra Krilov, ne pripada samo državi i komunalnim službama.
„To je i naša odgovornost, ako želimo da u Crnu Goru dolaze ljudi koji će joj se vraćati svake godine, a ne turisti koji će doći jednom i više nikada“, poručio je on.
