Dugotrajna suša i ekstremno visoke temperature ozbiljno su ugrozile proizvodnju kukuruza, soje i suncokreta u Srbiji, a gubici bi mogli biti mjereni stotinama miliona eura. Manji rod mogao bi da izazove nedostatak i poskupljenje stočne hrane, a zatim se prelije i na cijene mesa, mlijeka i drugih prehrambenih proizvoda.
Agroekonomista Mladen Petrović iz Instituta za ekonomiku poljoprivrede procijenio je da bi prinos kukuruza zbog suše mogao biti smanjen između 30 i 40 odsto u odnosu na rod koji se ostvaruje u normalnim vremenskim uslovima, prenosi Euronews Srbija.
U normalnim uslovima prinos kukuruza iznosi između sedam i osam tona po hektaru. Međutim, temperature više od 35 stepeni sprečavaju pravilno formiranje i punjenje zrna.
Kukuruz se u Srbiji uzgaja na između 950.000 i milion hektara. Prosječan prinos tokom posljednjih deset godina iznosio je 6,15 tona po hektaru, ali je u posljednjih pet godina smanjen na približno 5,4 tone.
GUBICI OD 400 EURA PO HEKTARU
Ukoliko prinos kukuruza bude smanjen za oko 30 odsto, poljoprivrednici bi po svakom hektaru mogli da izgube približno 400 eura prihoda. Kod soje bi gubitak mogao iznositi između 500 i 600 eura po hektaru.
Soja je posebno osjetljiva na nedostatak vode. Prosječan prinos te kulture tokom prethodne dvije godine iznosio je oko 1,6 tona po hektaru, dok se u normalnim proizvodnim uslovima očekuje približno 3,5 tona.
Najveće posljedice očekuju se u Vojvodini, gdje se nalaze najveće površine pod ratarskim kulturama.
Situaciju dodatno pogoršavaju niski vodostaji, nedostatak vode i neuređeni kanali. Zbog toga ni dio poljoprivrednika koji posjeduje sisteme za navodnjavanje nije u mogućnosti da ih koristi.
ŠTETA BI MOGLA PREMAŠITI MILIJARDU EURA
Agroanalitičar Branislav Gulan upozorava da bi ovogodišnja suša mogla biti jedanaesta velika suša u Srbiji od 2000. godine. Prethodne sušne godine, prema njegovim procjenama, prouzrokovale su prosječnu štetu od oko 1,5 milijardi eura, prenosi AgroSmart.
Konačne posljedice još nije moguće precizno izračunati, ali Gulan procjenjuje da proizvodnja kukuruza, ukoliko suša potraje, neće biti veća nego prošle godine, kada je proizvedeno oko 4,2 miliona tona.
Srbija za sopstvene potrebe, prvenstveno za ishranu stoke, godišnje troši približno 3,5 miliona tona kukuruza. Zbog lošeg stanja na njivama dio roda mogao bi, umjesto u redovnu žetvu, biti iskorišćen za silažu.
Takav razvoj događaja dodatno bi otvorio pitanje količine i cijene stočne hrane. Manja dostupnost kukuruza i soje povećala bi troškove uzgoja stoke, što bi se posredno moglo odraziti na cijene mesa, mlijeka, jaja i ulja.
Stručnjaci kao dugoročna rješenja navode proširenje sistema za navodnjavanje, uređenje kanala, razvoj sorti otpornijih na sušu i veću dostupnost osiguranja poljoprivredne proizvodnje.
