Primarna svrha države jeste uspostavljanje reda i bezbjednosti i stvaranje uslova za zajednički život ljudi na određenoj teritoriji. Osnovna ideja društvenog ugovora je jednostavna: građani dio svoje slobode, moći i sredstava prenose na državu, a zauzvrat s pravom očekuju zaštitu života, imovine i slobode.
To je razlog zbog kojeg postoje institucije i zbog kojeg građani plaćaju poreze.
Postoje poslovi koje pojedinac ne može i ne treba sam da obavlja: izgradnja i održavanje puteva, vodovodne i kanalizacione mreže, odnošenje otpada, javni prevoz, zdravstvena zaštita, obrazovanje, uređenje javnih površina, zaštita i spasavanje. Zato postoje javni prihodi, javne službe i funkcioneri kojima je povjereno upravljanje tim resursima.
Lokalna samouprava je nivo vlasti najbliži građanima. Njena osnovna obaveza nije proizvodnja saopštenja, ceremonija i promotivnih objava, već rješavanje svakodnevnih problema lokalne zajednice: održavanje infrastrukture, uređenje javnih površina, pružanje komunalnih usluga i stvaranje uslova za bezbjedan i dostojanstven život.
Još 31. maja 2026. godine moj suprug je na adresu gradonačelnika uputio dobronamjeran mejl. U njemu je opisao izuzetno loše stanje asfalta u selu Peuta, otežanu pristupačnost terena, nepokošene površine uz same ulice i zapušteno zemljište u javnoj svojini, obraslo rastinjem koje predstavlja očigledan požarni rizik. Na samo par kilometara od Podgorice.
Posebno je ukazao da je područje tokom ljeta izloženo snažnim vjetrovima. Prošle godine vatrogasci su danima gasili požar i branili lokalne kuće. Ogromna opožarena površina ostala je kao upozorenje i dokaz koliko posljedice mogu biti ozbiljne.
Poučeni tim iskustvom, pokušali smo da spriječimo ponavljanje istog scenarija ove godine. Nijesmo tražili privilegiju, već ono zbog čega lokalna uprava postoji: da prepozna poznati rizik i pravovremeno djeluje.
Izostala je reakcija.
Sinoć, vatrogasci su opet imali neprospavanu noć. Do samog jutra su gasili požar i branili kuće u Peuti i Doljanima koji je izbio, kako kažu, oko visokonaponskog stuba EPCG. Da li je EPCG redovno održavala parcelu i rastinje oko svoje infrastrukture?
Lično smo svjedočili situacijama u kojima drveće na opštinskoj parceli podiže strujne kablove i čije uklanjanje organizujemo i plaćamo mi, kao i tome da su pojedini strujni kablovi postavljeni toliko nisko iznad puta da vozila ne mogu bezbjedno proći. Ovakvo stanje opravdano izaziva sumnju da održavanje infrastrukture i okolnog prostora nije adekvatno.
EPCG je državna kompanija kojoj građani plaćaju usluge. Zauzvrat se očekuje odgovorno upravljanje infrastrukturom, redovno održavanje i preduzimanje svih mjera kojima se rizik od požara i drugih opasnosti svodi na minimum. Potrebno je utvrditi da li je u ovom slučaju to zaista učinjeno.
Usred i ovog požara, građani su ponovo prepušteni sebi. Sami pokušavamo da saznamo iz kojeg pravca duva vjetar kako bismo procijenili kuda bi se vatra mogla širiti. Umjesto pravovremenih informacija i organizovanog sistema obavještavanja, oslanjamo se na sopstvene telefone, aplikacije i međusobne poruke. Na lokalnoj televiziji PGTV ova vijest nije zaslužila ni najkraći prilog.
Niko razuman ne tvrdi da lokalna vlast može spriječiti svaki požar. Može, međutim, da smanji rizik i njegove posljedice: da redovno uklanja suvo rastinje sa javnih površina i uz saobraćajnice, održava pristupne puteve, uređuje protivpožarne pojaseve, mapira posebno ugrožena područja, sadi manje zapaljive biljne vrste i uspostavi sistem pravovremenog obavještavanja i saradnje sa lokalnim stanovništvom.
Da je makar dio toga urađen na Peuti, rizik bi danas bio manji, pristup vatrogascima lakši, a građani sigurniji.
Budžet Glavnog grada je u zadnjih 10 godina porastao sa 57 miliona u 2017 god. na rekordnih 164,2 miliona eura u 2026. godini. Inflacija u ovom desetogodišnjem periodu iznosila je 40%. Dakle, čak uprkos inflaciji, gradska kasa je udvostručena, ali ne i sigurnost građana.
Rast budžeta nije uspjeh sam po sebi. Uspjeh se mjeri onim što građani za taj novac dobijaju: bezbjednim putevima, uređenim javnim površinama, funkcionalnim službama, blagovremenim informacijama i institucijama koje reaguju prije nego što problem postane katastrofa.
Ne služe država i lokalna samouprava tome da se njihove definicije izvuku jednom godišnje za kratke govore i objave na društvenim mrežama. Njihova svrha se dokazuje na terenu – asfaltom, pokošenim površinama, uređenim javnim zemljištem, preventivnim mjerama i odgovornošću.
Zato pitanje nije samo ko će ugasiti požar kada izbije.
Pitanje je ko je bio dužan da djeluje prije nego što izbije. I zašto nije.
Milena Popović Samardžić, u svojstvu građanke Podgorice
