Ad image

Proslava 1. maja na kredit

Ilustracija Foto: X

Praznično raspoloženje u Bosni i Hercegovini ponovo je aktiviralo stari recept – proslavu na kredit.

- Advertisement -
Ad image

Užurbana atmosfera uoči predstojećeg Praznika rada preselila se u banke i mikrokreditne fondacije, gdje građani, uprkos nepovoljnim kamatama, podižu kredite kako bi na „pravi način“ obilježili praznik.

Iz Udruženja mikrokreditnih organizacija u BiH priznaju da interes za njihove usluge raste pred praznike, dok građani svjedoče o velikim gužvama na šalterima.

“Ja nijesam baš dizao kredit za slavlje. Ove godine mi je trebala manja pozajmica od nekoliko hiljada da zatvorim neke stare račune. Međutim, dug nijesam mogao zatvoriti na vrijeme. Nijesam bio ni svjestan kolika je navala dok mi na šalteru nijesu rekli da je Prvi maj pred vratima” kazao je Tarik iz Sarajeva za Oslobođenje.

Tarik je zbog gužvi u obradi manjih kredita na svoj novac čekao skoro četiri dana duže nego što je uobičajena procedura. “ Rekli su mi da jednostavno ne može brže. Ljudi pred Prvi maj dolaze i uzimaju mini-kredite za razne stvari, najčešće za prvomajska putovanja. Zbog ogromne gužve kazali su mi da ne mogu brzo obraditi moj zahtjev. Čekao sam četiri dana duže, ali sam se nekako uspio „pokrpiti“.

Pojedine mikrokreditne organizacije nijesu željele govoriti o konkretnim podacima i navici građana da se zadužuju zbog proslava. Poručuju da sve rade u skladu sa zakonom.

Elma Zukić, predsjednica Udruženja mikrokreditnih organizacija u BiH (AMFI), potvrđuje veći interes za kredite u ovom periodu.

“Prema podacima naših članica, u periodima uoči većih praznika, uključujući Prvi maj, uobičajeno dolazi do blagog povećanja potražnje za manjim kreditima. Riječ je o sezonskom obrascu prisutnom u cijelom finansijskom sektoru”, ističe Zukić, dodajući da najveći dio potrošačkih kredita ipak odobravaju banke.

Zukić ne raspolaže preciznim podacima o tome na šta se tačno troši novac.

- Advertisement -
Ad image

“Iako dio sredstava može biti usmjeren na kratkoročne potrebe domaćinstava, dominantna svrha ostaje finansiranje aktivnosti koje generišu prihod i dugoročnu vrijednost. Prosječan iznos kredita kod mikrokreditnih organizacija iznosi 4.300 KM. Kao udruženje, kontinuirano zagovaramo odgovorno i namjensko kreditiranje”, navodi Zukić.

UZMEŠ 3.000, DOBIJEŠ 2.700, VRATIŠ 3.432 KM

U okviru mini-istraživanja redakcije Oslobodjenje.ba provjereni su uslovi koji se nude građanima.

Zatražena je pozajmica od 3.000 KM na godinu dana, što je dovoljno za kraći porodični prvomajski odmor na moru. Već na početku – hladan tuš: na ruke dobijete svega 2.700 KM, jer mikrokreditna organizacija odmah odbija 10% (300 KM) na ime troškova obrade kredita.

- Advertisement -
Ad image

Iako tih 300 maraka nikada nijeste dobili, vaš zvanični dug ostaje punih 3.000 KM. Uz mjesečnu ratu od 286 KM na period od godinu dana, na kraju ćete vratiti ukupno 3.432 KM.

Za privilegiju da dobijete 2.700 KM za ozbiljniju prazničnu trpezu ili putovanje, mikrokreditnoj organizaciji ste platili 732 KM kamata i naknada.

SIROMAŠNIA ŽELJNI POKAZIVANJA

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača „Futura“, kaže da ga podaci o pretprazničnim gužvama pred mikrokreditnim organizacijama rastužuju.

“Ovi krediti se obično uzimaju da bi ljudi preživjeli, kada ih problemi pritisnu uz zid. Sada imamo slučajeve da se ljudi zadužuju pod katastrofalnim uslovima da bi otišli na odmor. To je tužno, s obzirom na to kolike su kamate i koliko su ti krediti zapravo skupi”, ističe Bago.

Dodaje da je želja za odmorom razumljiva, ali da je poražavajuće što ga mnogi radnici ne mogu priuštiti bez zaduživanja.

“Mogu shvatiti ljude koji žele obradovati djecu nekim putovanjem, ali mikrokreditne organizacije nijesu rješenje. Mislim da je u mnogim slučajevima presudan društveni pritisak. Ljudi žele da pokažu da imaju i da mogu otići na more za Prvi maj, iako realno to sebi ne mogu priuštiti. To nam nameće društvo. Ovaj podatak govori o nama: siromašni smo, a željni pokazivanja”, zaključuje Bago.

Podijeli ovaj članak