Vašington je obavijestio saveznike da će postepeno smanjivati broj strateških bombardera, borbenih aviona, bespilotnih letjelica, podmornica i ratnih brodova namijenjenih NATO, nastavljajući tako pritisak na Evropu da preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu.
Odluka je saopštena u petak na zatvorenom sastanku direktora za politiku NATO-a, a prenio ju je savjetnik Pentagona Aleksander Velez-Grin, navode dvojica diplomata iz Saveza koji su željeli ostati anonimni.
Smanjenje vojnih kapaciteta odražava dugogodišnje nastojanje američkog predsjednika Donalda Trampa da redefiniše ulogu Amerike u savezu, kao i strateški zaokret administracije prema drugim regionima poput Indo-Pacifika, piše Politico.
Trump je već ranije izazvao zabrinutost evropskih saveznika najavom povlačenja 5.000 vojnika iz Njemačke, što se kasnije pokazalo da uključuje i 4.000 vojnika iz Poljske, da bi se potom predomislio i najavio slanje dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku.
Prema riječima diplomata, tačan obim smanjenja još nije definisan, a SAD nije naveo ni rokove za povlačenje. Vašington je takođe uvjerio saveznike da neće biti promjena u njegovom nuklearnom odvraćanju.
„Na sastanku nijesu izneseni svi detalji, ali sada je situacija mnogo jasnija. Zavisiće od sposobnosti drugih da ponude alternative. Neka sredstva ostaju netaknuta, druga se povlače u potpunosti, a neka bi mogla biti smanjena za polovinu ili trećinu“, izjavio je treći diplomata NATO-a, takođe pod uslovom anonimnosti.
„Vremenski okvir je složeniji jer je povezan sa vjerodostojnošću odvraćanja i odbrane. Ipak, ništa još nije konačno odlučeno, čak ni unutar SAD-a“, dodao je.
Očekuje se da će evropski saveznici i SAD nastaviti raspravu o ovom pitanju na NATO konferenciji o generisanju snaga sljedećeg mjeseca. Na tom sastanku nacionalni vojni planeri definišu koje sposobnosti mogu ponuditi Savezu i pod kojim uslovima.
Prema NATO sistemu, članice povremeno prijavljuju vojnike i opremu koje stavljaju na raspolaganje za operacije Saveza, čime postaju dostupni vrhovnom komandantu u slučaju rata. Vašington sada želi smanjiti te svoje obaveze, čiji su detalji strogo čuvana tajna.
Američka analitičarka i stručnjakinja za pitanja odbrane, vojne strategije i spoljne politike SAD-a Dženifer Kavanah smatra da bi smanjenje stvorilo praznine koje bi bilo posebno teško brzo popuniti, naročito kada je riječ o podmornicama i strateškim bombarderima.
„Kod ovog povlačenja SAD-a nije ključno da Evropa nadomjesti tačno ono što je izgubljeno, već da shvati šta joj je zaista potrebno za odbranu i da nabavi te sposobnosti. Generalno, Evropa to može postići u roku od pet godina“, rekla je Kavanah.
SAVEZ SE PRETJERANO OSLANJAO NA AMERIČKE SNAGE
Američki državni sekretar Marko Rubio u petak je jasno poručio ministrima vanjskih poslova članica NATO-a da slijede dalja smanjenja američkih trupa i naoružanja, istovremeno ih uvjeravajući da će se sve odvijati na koordinisan način.
„U Savezu se dobro razumije da će se prisustvo američkih snaga u Evropi prilagođavati, na tome se već radilo, i to u koordinaciji sa našim saveznicima. Ne kažem da će time biti oduševljeni, ali svakako su svjesni situacije“, rekao je Rubio novinarima u Helsingborgu.
Portparolka NATO Alison Hart izjavila je za Politico da se „Savez pretjerano oslanjao na američke snage i sposobnosti“.
Dodala je: „Međutim, kako Evropa i Kanada više ulažu u odbranu i razvijaju veće sposobnosti, tako se i ravnoteža odgovornosti može promijeniti. Ova promjena jača odbrambene planove NATO-a jer smanjuje prekomjerno oslanjanje na jednog saveznika i odražava širu promjenu koja se dešava unutar Saveza.“
