Cijene građevinskog materijala u Srbiji ubrzale su rast ove godine, posebno od izbijanja sukoba na Bliskom istoku, ali i zahvaljujući velikim potrebama gradilišta na lokaciji EXPO 2027 i uopšte daljoj ekspanziji gradnje u Srbiji
Ovo su za Biznis.rs potvrdili sagovornici u nekoliko distributivnih kompanija koje snabdijevaju naše tržište, preko svojih domaćih i stranih dobavljača, materijalom za gradnju, od cementa do opeke.
U jednom od najvećih distributera, koji u svom asortimanu ima 15.000 proizvoda, navode da se cijene mijenjaju na nedjeljnom nivou i da situacija umnogome podsjeća na onu iz perioda korone, kada je zbog prekida lanaca snabdijevanja došlo do naglog rasta cijena praktično svega.
Pritisak na cijene trenutno vrši velika potražnja sa jedne strane, ali i nedostatak određenih sirovina zbog sukoba u Iranu i zatvaranja Hormuškog moreuza, zbog čega dolazi i do deficita određenih građevinskih materijala.
Određeni uticaj osjeća se i zbog toga što je država ograničila uvoz pojedinih proizvoda na period od januara do jula ove godine donošenjem Uredbe o uvođenju privremene mjere za obezbjeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti za ekonomiju zemlje.
Uredba obuhvata pet grupa proizvoda – portland cement, toplo valjane i hladno valjane proizvode od čelika, rebrasti betonski čelik, toplo valjanu žicu u koturu i rebrasti betonski čelik u šipkama.
Uredba propisuje da se nakon popunjavanja tarifnih kvota, čiji je ukupan obim 421.094 tone, a od čega je najveći dio namijenjen uvozu cementa – 250.350 tona, na uvoz pomenutih proizvoda primjenjuje carina od 50 odsto. Uvozne kvote najviše se odnose na Evropsku uniju, Tursku, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Ukrajinu, Kinu i Bjelorusiju.
Distributeri uglavnom sva poskupljenja prenose dalje na potrošače kako bi maržu održali na istom nivou, a potražnja im omogućava da zbog rasta cijena nijesu primorani da smanjuju svoju zaradu.
Ipak, prodaja je opala, ali zbog toga što pojedine robe nedostaje, odnosno rokovi isporuke su mnogo duži, jer proizvođači ne uspijevaju na vrijeme da zadovolje porudžbine. Trenutno vlada nestašica gips-kartonskih ploča, materijala koji je u širokoj upotrebi za izradu pregradnih zidova, spuštanje plafona, oblaganje starih zidova i izradu dekorativnih elemenata, prenosi N1.
Distributeri sa kojima je Biznis.rs razgovarao kažu da je ranije od momenta naručivanja do isporuke ovog materijala bilo potrebno dva dana, a šleperi su stizali najčešće iz Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Bugarske. Sada je potrebno tri nedjelje, pa i mjesec dana, a prednost imaju oni koji izvrše avansnu uplatu.
Iz stovarišta građevinskog materijala koje posluje preko četiri predstavništva u zemlji kazali su za Biznis.rs da je od početka godine ubjedljivo najviše poskupio stiropor, najprije za 25 odsto, a zatim za dodatnih osam procenata, što u zbiru daje poskupljenje veće od 30 odsto.
Razlog leži u tome što se sirovine koje se koriste za proizvodnju stiropora i stirodura uglavnom nabavljaju na Bliskom istoku i u Grčkoj. S obzirom na dešavanja u tom dijelu svijeta, Grčka je postala jedini dobavljač i jednostavno nema kapaciteta da podmiri sve potrebe.
Zbog toga je došlo i do smanjenja proizvodnje i do smanjenja količina u prodaji, a cijena je naglo porasla. Sada se situacija malo smiruje, pa očekuju da se na jesen cijena djelimično vrati u normalu.
Ekseri su, na primjer, poskupjeli od 10 do 15 odsto, a onda posljedično raste cijena i gvožđu i armaturi koja je koštala 690 eura po toni na početku godine, a sada je stigla do 800 eura.
Slična je situacija i sa domaćim proizvođačima, a distributeri kao primjer navode proizvođače opeke koji su do sada ove godine mijenjali cijene već u tri navrata.
Prema ocjeni sagovornika, postoje realni razlozi za poskupljenja, ali i oni za koje nikako nema opravdanja, pa se mogu opisati kao korišćenje prilike.
Zbog toga je generalna ocjena distributera da cijene sigurno neće padati, a da se to prenosi i na cijene građevinskih radova, pa na kraju i na više cijene stanova.
