Iako film više nema društvenu snagu kakvu je imao prije nekoliko decenija, umjetnost i dalje opstaje zahvaljujući publici koja, kako kaže reditelj Srđan Dragojević, „nosi baklju civilizacije“. Upravo o položaju filma, izazovima stvaranja i opstanku umjetnika u savremenom vremenu govorili su Dragojević, Nikola Vukčević, Gordan Kičić i Edon Rizvanoli na CIM Forumu u Kotoru.
Dragojević je istakao da film nikada nije doživljavao kao klasičnu profesiju, već prije svega kao strast.
„Baviti se filmom ovdje nije profesija, to je više hobi, strast i kvalitetno ispunjenje života“, kazao je autor kultnih ostvarenja poput „Mi nijesmo anđeli“.
Govoreći o svom novom projektu, otkrio je da trenutno snima deseti film, nastao iz studentske produkcije, bez očekivanja ozbiljnog honorara.
„Dobar je scenario, dobra priča i vjerujem da će ispasti kako treba. Ali nije lako održati isti entuzijazam kada od pisanja scenarija do početka snimanja prođu četiri godine“, rekao je Dragojević.
On smatra da je današnji položaj filma znatno drugačiji nego ranije.
„Nemojmo filmu davati veći značaj nego što ga danas ima. Tri objave na Instagramu važnije su od bilo kog umjetničkog filma. Film je postao marginalna umjetnost, poput opere ili teatra. Ali dobro je što i dalje postoji publika koja ga prati“, poručio je.
Crnogorski reditelj Nikola Vukčević ocijenio je da su ljubav prema poslu i posvećenost ključ opstanka u profesiji.
„Možda je odgovor upravo u još većoj ljubavi i još većoj posvećenosti“, kazao je Vukčević.
Govoreći o domaćoj kinematografiji, podsjetio je da je osnivanje Nacionalnog filmskog centra značajno unaprijedilo uslove za rad filmskih stvaralaca u Crnoj Gori.
Posebnu pažnju izazvalo je obraćanje glumca Edona Rizvanolija, koji je govorio o svom iskustvu rada na filmu „Obraz“. Kaže da ga je upravo priča privukla projektu.
„Bila mi je bliska zbog porijekla, ali istovremeno i univerzalna. To je ono što me osvojilo“, kazao je Rizvanoli.
Dodao je da je tokom festivalskih prikazivanja primijetio kako publika u različitim zemljama film doživljava na različite načine.
„To je ljepota filma. Svi u njemu pronađu nešto što je njima važno“, istakao je.
Mladim glumcima savjetovao je da iskustvo i karijeru grade na Balkanu.
„Ovdje su priče dublje, životni izazovi snažniji i upravo zato umjetnici imaju više materijala iz kojeg mogu stvarati“, smatra Rizvanoli.
Glumac Gordan Kičić ocijenio je da umjetnici danas rade u složenim okolnostima, ali da upravo takvi izazovi često postaju pokretač novih ideja.
„Svaka okolnost može biti podsticaj da nešto napišete, osmislite ili stvorite. Umjetnost uvijek pronađe svoj put“, poručio je Kičić.
Učesnici razgovora saglasni su da vrijeme za umjetnost nikada nije idealno, ali da potreba za pričanjem priča i stvaranjem ostaje ista. Bez obzira na dominaciju društvenih mreža i novih formata sadržaja, film i dalje pronalazi svoju publiku, možda manju nego nekada, ali dovoljno posvećenu da ga održava živim.
