Pet godina nakon protesta na Cetinju i policijske akcije tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija Mićovića, javnost još nema potpune odgovore o tome ko je donosio ključne odluke, na osnovu kojih bezbjednosnih procjena i ko je odgovoran za prekoračenje policijskih ovlašćenja.
Povodom godišnjice, NVO Centar za građanska prava organizuje sjutra u 18 časova okupljanje na platou pored Biljarde, ispred Cetinjskog manastira. Skup, koji se održava u okviru projekta „Cetinje pamti“, nosi slogan „Nacionalno jedinstvo i zajedništvo – naš imperativ“.
Iz te organizacije pozvali su građane da se okupe mirno i dostojanstveno i sačuvaju sjećanje na događaj koji je postao dio savremene istorije Crne Gore. Projekat je podržan na javnom konkursu Prijestonice Cetinje, a organizatori su najavili da će obilježavanje biti održavano svake prve nedjelje u septembru.
Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković kazao je danas da se 4. i 5. septembra 2021. godine branila građanska Crna Gora.
„Branila se toga dana građanska Crna Gora i pravo na svoje ime i slobodu. Bio sam na Belvederu svim srcem i danas bih bio. Cetinje je zasuto suzavcima i još gore mržnjom kroz sramnu intervenciju policije. Belveder je tih dana potvrdio da je živa Crna Gora“, kazao je Đurašković.
Izvršna direktorica Centra za građanska prava Svetlana Pajović Musić ocijenila je da je Belveder ostao simbol otpora, prkosa i zajedništva, ali i jedna od najvažnijih tačaka građanskog otpora u savremenoj Crnoj Gori.
Ona je poručila da se godišnjica ne obilježava zbog života u prošlosti, već zbog svijesti o tome šta se više ne smije dozvoliti. Prema njenim riječima, Belveder i danas otvara pitanja odnosa države prema građanima, slobode, dostojanstva i prava na sopstveni identitet.
Profesori Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i Boban Batrićević takođe su pozvali građane da se pridruže skupu.
Oni su ocijenili da je Cetinje u septembru 2021. godine potvrdilo da je „bedem ljudskog dostojanstva i građanskog otpora“, dok su barikade na Kruševom ždrijelu i Adžića krivini opisali kao izraz crnogorske slobodarske tradicije.
Čirgić, Radoman i Batrićević smatraju da pobjeda građanskog otpora nije dobila odgovarajuću političku artikulaciju i upozoravaju da ideologija protiv koje su građani tada ustali danas ima još snažnije uporište u vlasti. Poručili su da pomirenje mora počivati na prihvatanju suvereniteta, istorijskog identiteta, sekularnosti, interkulturalnosti i Ustava Crne Gore.
Podršku okupljanju uputila je i Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru, STEGA, iz koje su poručili da Cetinje pamti i da društvo nema pravo na zaborav.
Iz STEGA-e su ocijenili da belvederske demonstracije predstavljaju trajni zavjet otpora nametanju strane volje silom i pozvali građane da se okupe oko vrijednosti koje ih povezuju. U ime te organizacije na skupu će govoriti Jakov Popović.
BARIKADE, SUZAVAC I HELIKOPTERSKI DESANT
Protesti su organizovani zbog odluke da Joanikije bude ustoličen u Cetinjskom manastiru. Demonstranti su smatrali da se vjerski obred koristi za političku demonstraciju uticaja Srpske pravoslavne crkve i Beograda u istorijskom i državnom središtu Crne Gore.
Okupljanje je počelo 3. septembra 2021. godine, dok su narednog dana jake policijske snage zatvorile prilaze Cetinju. Građani iz više crnogorskih gradova postavili su barikade na ulazima u Prijestonicu, a najveći broj ljudi noć između 4. i 5. septembra proveo je na Belvederu.
Joanikije i patrijarh SPC Porfirije nijesu stigli planiranom kopnenom rutom, već su u Cetinjski manastir prevezeni helikopterom Vojske Crne Gore, uz snažno policijsko obezbjeđenje.
Policija je u centru grada upotrijebila velike količine suzavca i šok-bombi. Građani su tvrdili da su korišćeni i gumeni meci, što je Uprava policije negirala. Prema tadašnjim podacima, tokom sukoba policije i demonstranata povrijeđeno je oko 60 osoba.
Presudom Osnovnog suda u Nikšiću iz 2024. godine, u postupku koji je protiv države pokrenuo jedan od povrijeđenih građana, utvrđeno je da država nije dokazala da je policija postupala zakonito i srazmjerno. U presudi je navedeno i da su povrede tužioca mogle nastati djelovanjem gumenog metka ili rasprskavajućeg eksplozivnog sredstva.
IZVJEŠTAJ NIJE OBJAVLJEN, ANKETNI ODBOR NIKADA NIJE FORMIRAN
Sveobuhvatne institucionalne odgovornosti, međutim, nema ni pet godina kasnije.
Tužilaštvo je u avgustu 2023. godine odbacilo krivičnu prijavu protiv 28 osoba koje su bile obuhvaćene postupkom nakon protesta. Nekadašnji direktor Uprave policije i tadašnji savjetnik predsjednika države Veselin Veljović bio je optužen za napad na službeno lice, ali ga je Osnovni sud na Cetinju oslobodio optužbe.
Skupština Crne Gore je u avgustu 2022. godine, glasovima 44 poslanika, odlučila da otvori parlamentarnu istragu o postupanju Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Anketni odbor nikada nije formiran, a saziv parlamenta koji je donio odluku raspušten je nakon vanrednih parlamentarnih izbora 2023. godine.
Javnosti nikada nije predstavljen ni cjelovit izvještaj Komisije Biroa za operativnu koordinaciju o postupanju bezbjednosnog sektora tokom ustoličenja. Zbog toga su bez odgovora ostala pitanja ko je naredio policijsku akciju, kako su donošene odluke i ko je odgovoran za povrede građana i prekoračenje ovlašćenja, prenosi portal ETV.
