Ulazak Crne Gore do 2028. godine u EU je moguć i realan, saopošteno je na konferenciji za novinare predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte, predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nakon Samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu.
Milatović je naglasio da Crna Gora danas zbližava Evropu i da je to snažna poruka.
„Pokazali smo veliku zrelost i poslali poruku da je Crna Gora dio Evrope. Samit je pokazao da je politika proširenja važna i da predstavlja stratešku investiciju. Evropski put Crne Gore imao je faze uspjeha, ali i periode stagnacije. Od 2023. godine cilj Crne Gore je da postane članica Evropske unije do 2028. godine i taj cilj je postao nacionalni projekat. Sa punim uvjerenjem smatram da je taj cilj realan i dostižan“, rekao je Milatović, prenosi RTCG.
Prema njegovim riječima, postoje tri važne dimenzije tog procesa. Prva je nacionalna i odnosi se na članstvo koje bi predstavljalo trijumf nove političke kulture i liderstva, uspjeh javne uprave i potvrdu dugogodišnjih reformi.
„Druga dimenzija je regionalna, jer Crna Gora želi da bude ohrabrenje i uzor drugim državama Zapadnog Balkana da je evropski put realnost. Treća je evropska dimenzija, jer se time šalje poruka kredibiliteta i atraktivnosti evropskog projekta. Ovo je proces koji nadilazi naše granice, jer je važan za region i Evropu, a naše članstvo poslaće poruku da je evropski san živ. Smatramo da je Crna Gora spremna, jer smo spremni da ispunimo preostale uslove. Evropska integracija je u srži naše istorije i naše borbe za slobodu, kao i borbe za slobodnu Evropu. Otkad sam prije tri godine izabran za predsjednika, jasno sam rekao da je cilj članstvo 2028. godine i vjerujem da je to ostvariv cilj“, poručio je Milatović.
On je zahvalio Košti, Fon der Lajen i svim liderima koji su prisustvovali samitu, ocijenivši da su poslali snažnu poruku evropskog jedinstva.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta podsjetio je da je Evropska unija prošlog mjeseca započela izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore, što se prvi put dešava nakon 2013. godine.
„Evropska unija je zajednica vrijednosti, uspjeha i prosperiteta. Razmatramo nove ideje kako bismo unaprijedili proces proširenja i dodatno učvrstili povjerenje“, rekao je Košta, pozivajući sve zemlje kandidate da iskoriste trenutak i ubrzaju usklađivanje sa evropskim politikama.
„Evropska unija je zajednički projekat na kojem svi radimo, a pristupanje država Zapadnog Balkana ostaje naš prioritet. Region može računati na našu kontinuiranu podršku. Zapadni Balkan je dio Evrope i danas je poslata snažna poruka upravo u tom pravcu“, kazao je Košta.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je da su lideri razgovarali o jačanju veza između Evropske unije i regiona, ocjenjujući da to nije samo obećanje za budućnost, već strateški pravac djelovanja.
„Plan rasta Evropske unije veoma je važan. Otvaramo dio zajedničkog tržišta za kompanije iz regiona, omogućavajući im da šire poslovanje i privlače nove investicije. SEPA sistem već je uveden u pojedine zemlje regiona, a njegovo proširenje na cijeli Zapadni Balkan moglo bi privredi da uštedi oko milijardu eura. Tu je i pitanje ukidanja rominga. Ovaj proces zasnovan je na zaslugama, što znači da reforme možemo nagraditi konkretnom integracijom.
Ovaj samit obilježile su odlučnost i posvećenost – odlučnost da proces privedemo kraju i posvećenost evropskoj budućnosti. Smatram da je cilj da Crna Gora postane članica Evropske unije 2028. godine dostižan. Proces proširenja zapravo znači pretvaranje sna u stvarnost“, rekla je Fon der Lajen.
Ona je ocijenila da su reforme sprovedene u Crnoj Gori impresivne i da svi dijele isti cilj.
„Ostvareni su značajni rezultati i možemo samo da vas ohrabrimo da zatvorite sva pregovaračka poglavlja i klastere do kraja ove godine, kako bi bio sastavljen Ugovor o pristupanju i pokrenut proces njegove ratifikacije. Naravno, to će biti tek početak punopravnog članstva u Evropskoj uniji“, navela je Fon der Lajen.
Komentarišući francusko-njemački prijedlog za ubrzavanje procesa proširenja, Milatović je ocijenio da je riječ o konstruktivnoj inicijativi, ali da je pozicija Crne Gore specifična.
„Za nas se već piše Ugovor o pristupanju i smatram da je naša situacija drugačija“, rekao je predsjednik Crne Gore.
Košta je dodao da se u evropskim institucijama razmatra više modela za unapređenje procesa proširenja, ali da je slučaj Crne Gore zaista poseban.
Fon der Lajen je zaključila da proces proširenja ostaje u potpunosti zasnovan na zaslugama i konkretnim rezultatima koje zemlje kandidati ostvaruju na evropskom putu.
PLENKOVIĆ: PRVO OBEŠTEĆENJE LOGORAŠA U MORINJU
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković poručio je na konferenciji za medije u okviru Samita Evropska unija – Zapadni Balkan da je Crna Gora najviše odmakla u procesu evropskih integracija među državama regiona, ali da postoje otvorena bilateralna pitanja za koja Zagreb očekuje napredak.
Plenković je kazao da Hrvatska ima jasna očekivanja kada je riječ o pitanjima koja su već ranije otvorena u odnosima dvije države. On je naveo da je među prioritetima pitanje obeštećenja logoraša, ističući da Hrvatska želi da to bude riješeno kroz bilateralni sporazum.
„Prvo očekivanje je obeštećenje logoraša. Tu želimo bilateralni sporazum“, kazao je Plenković.
Govoreći o ostalim otvorenim pitanjima, naveo je i imovinsko-pravne zahtjeve porodica iz Hrvatske, pitanje spomen-ploče u Morinju, školskog broda „Jadran“, kao i pitanje granice između dvije države.
„Želimo da se riješe imovinsko-pravna pitanja porodica Hrvatske ovdje. Jasno smo markirali pitanje ploče u Morinju, pitanje broda ‘Jadran’ i pitanje granice, gdje smo veoma jasni“, rekao je Plenković.
On je poručio da Hrvatska očekuje nastavak dijaloga i napredak u razgovorima o otvorenim pitanjima.
„Mi očekujemo da razgovori napreduju“, kazao je Plenković.
