Crna Gora našla se u opasnoj zoni na evropskom putu nakon što je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine i jedan od tri najviša državna zvaničnika, javno saopštio da je uputio saučešće povodom smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid u Srebrenici i druge najteže ratne zločine.
Mandić je objavio da je Darku Mladiću, u svoje i u ime Nove srpske demokratije, uputio saučešće zbog smrti njegovog oca, kojeg je nazvao generalom. Prećutao je da je Mladić umro na izdržavanju kazne doživotnog zatvora, izrečene zbog genocida, progona Bošnjaka i Hrvata, terorisanja stanovništva Sarajeva i uzimanja pripadnika Ujedinjenih nacija za taoce.
Takva poruka, upućena sa čela crnogorskog parlamenta, u Hrvatskoj je protumačena kao potvrda da veličanje ratnih zločinaca nije ograničeno na političke margine, već da dolazi iz samog vrha vlasti države koja želi da postane članica Evropske unije.
Reakcije iz Zagreba nijesu ostale na osudi Mandića. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je da Crna Gora zbog takvih postupaka ne može računati na podršku Hrvatske za ulazak u EU, hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova najavilo je strože insistiranje na političkim kriterijumima, dok su pojedini hrvatski političari otvoreno pozvali na blokadu pregovora i odbijanje ratifikacije budućeg ugovora o pristupanju.
JANDROKOVIĆ: NEMA PODRŠKE DOK GOD ČELNICI CRNE GORE DAJU TAKVE IZJAVE
Najozbiljnija poruka stigla je od Gordana Jandrokovića, predsjednika Hrvatskog sabora i jednog od najuticajnijih funkcionera vladajućeg HDZ-a.
On je Mandićevo saučešće ocijenio kao krajnje neprimjereno i vrijedno svake osude, navodeći da izjava predsjednika parlamenta pokazuje kakva načela i politike promoviše jedan od najviših zvaničnika države koja želi da postane dio Evropske unije.
Jandroković je poručio da je Mandićev postupak u potpunom raskoraku sa vrijednostima EU i „cijelog civilizovanog svijeta“.
„Jasno je da Crna Gora ne može računati na hrvatsku podršku njenom ulasku u Evropsku uniju dok god čelnici crnogorskih institucija daju takve i slične izjave“, naveo je Jandroković, jedan od najviših funkcionera vladajućeg HDZ-a.
Upitao je i da li Mandićevo saučešće predstavlja negiranje zločina počinjenih pod Mladićevom komandom u Hrvatskoj i genocida u Srebrenici, ocjenjujući da se odgovor nameće sam.
Prema njegovim riječima, Mandićev postupak uklapa se u djelovanje političara koji svoje aktivnosti često usklađuje sa političkim krugovima u Beogradu. Zaključio je da je to još jedna potvrda da ideja „srpskog svijeta“ i žal za projektom Velike Srbije i dalje postoje u regionu.
ZAGREB TRAŽI SUOČAVANJE SA PROŠLOŠĆU
Mandićevo saučešće osudilo je i hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova, čija je reakcija posebno važna jer izražava zvaničnu poziciju hrvatske izvršne vlasti.
Iz Ministarstva su poručili da je izražavanje saučešća povodom smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca neprihvatljivo i protivno vrijednostima na kojima počiva Evropska unija.
Najavili su da će Hrvatska tokom pristupnih pregovora nastaviti da insistira na suočavanju s prošlošću, procesuiranju ratnih zločina, poštovanju presuda međunarodnih sudova i dobrosusjedskim odnosima.
„Ovakve poruke ne doprinose evropskom putu Crne Gore“, upozorio je zvanični Zagreb.
Hrvatska Vlada još nije saopštila da će zbog Mandićeve poruke blokirati sva preostala poglavlja. Ministarstvo je, međutim, njegov postupak neposredno povezalo sa kriterijumima na osnovu kojih će Hrvatska odlučivati da li će dati saglasnost za dalji napredak Crne Gore.
POZIVI NA BLOKADU I ODBIJANJE RATIFIKACIJE
Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor otvoreno je pozvala Zagreb da iskoristi članstvo u Evropskoj uniji i zaustavi pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom zbog odnosa njihovih zvaničnika prema Ratku Mladiću.
„Nakon reakcija vlasti u Srbiji na smrt osuđenog krvnika, ratnog zločinca, Hrvatska mora blokirati pregovore te zemlje za EU. A i Crnu Goru zbog četnika Mandića“, napisala je Kosor.
Još direktniji bio je poslanik vladajućeg HDZ-a Andro Krstulović Opara. On je naveo da je tragično kada predsjednik parlamenta države kandidatkinje izražava žaljenje zbog smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.
„Takvoj državi nema mjesta u EU. Mi nećemo ratifikovati ugovor o pristupu“, saopštio je Opara.
Hrvatska europoslanica Sunčana Glavak, članica HDZ-a i Evropske narodne partije, naglasila je da Mandić nije privatno lice, već predsjednik parlamenta, zbog čega njegove poruke imaju posebnu političku i institucionalnu težinu.
Prema njenim riječima, prećutkivanje Mladićevih zločina i isticanje njegovog generalskog čina predstavljaju neprihvatljivu relativizaciju genocida i nepoštovanje prema žrtvama.
„Crna Gora ne može graditi evropsku budućnost okrećući leđa vrijednostima na kojima Evropska unija počiva“, poručila je Glavak.
Hrvatski europoslanik Tomislav Sokol ocijenio je da su otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore simptom, kako je naveo, uvijek iste velikosrpske politike. Poručio je da u Zagrebu još postoji nada da premijer Milojko Spajić može zadržati Crnu Goru na evropskom putu, ali da ta nada sve više slabi.
KAKO HRVATSKA MOŽE ZAUSTAVITI EVROPSKI PUT CRNE GORE
Hrvatska kao članica Evropske unije ima nekoliko mehanizama kojima može zaustaviti ili dugoročno usporiti pristupanje Crne Gore.
Najbrži je uskraćivanje saglasnosti za zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Svaka odluka o privremenom zatvaranju poglavlja mora biti jednoglasno prihvaćena u Savjetu EU. Ukoliko je Hrvatska protiv, zajednička evropska pozicija ne može biti usvojena i poglavlje ostaje otvoreno.
Zagreb je taj mehanizam već upotrijebio u decembru 2024. godine, kada nije dozvolio zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na zajedničku vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Iako je kasnije bilo razgovora o mogućem kompromisu, to poglavlje još nije zatvoreno.
Crna Gora je otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, a do sada je privremeno zatvorila 18. Međutim, dogovori o pojedinačnim poglavljima nijesu konačni dok ne bude postignut sporazum o cjelokupnom pristupnom paketu. Evropska unija može ponovo razmatrati već zatvorena poglavlja ako procijeni da je došlo do političkog ili institucionalnog nazadovanja.
Hrvatska može zaustaviti Crnu Goru i nakon eventualnog zatvaranja svih poglavlja. Konačni ugovor o pristupanju mora jednoglasno odobriti Savjet EU. Dovoljno je da jedna država članica uskrati saglasnost da ugovor ne bude prihvaćen.
Posljednja prepreka je ratifikacija. Ugovor o pristupanju mora biti potvrđen u svih 27 država članica, u skladu sa njihovim ustavnim procedurama. Ako Hrvatski sabor odbije ratifikaciju, Crna Gora ne može postati članica EU bez obzira na to što je prethodno završila pregovore.
Hrvatska ne mora donijeti formalnu odluku o prekidu crnogorskih pregovora. Dovoljno je da uskrati saglasnost prilikom zatvaranja jednog ili više poglavlja.
OTVORENI SPOROVI DODATNO POVEĆAVAJU RIZIK
Mandićeva poruka stigla je u trenutku kada odnose dvije države već opterećuje više neriješenih pitanja.
Hrvatska traži obeštećenje svojih državljana zatočenih u logoru Morinj, nastavak potrage za 14 osoba nestalih tokom rata, procesuiranje ratnih zločina i rješavanje imovinskih sporova hrvatskih porodica pred crnogorskim sudovima.
Zagreb insistira i na očuvanju spomen-ploče postavljene na mjestu nekadašnjeg logora Morinj, kao i na promjeni imena zatvorenog bazena „Zoran Džimi Gopčević“ u Kotoru. Hrvatska strana tvrdi da je Gopčević bio čuvar u Morinju, dok njegova porodica i dio crnogorske javnosti to osporavaju.
Otvoreni su i sporovi oko konačnog razgraničenja na moru kod Prevlake i vlasništva nad školskim brodom „Jadran“. Hrvatska traži da joj brod bude vraćen, dok Crna Gora smatra da zakonito pripada njenoj mornarici.
Odnose je dodatno pogoršalo usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen u crnogorskom parlamentu. Hrvatska je rezoluciju ocijenila kao političku provokaciju, nakon čega je Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića proglasila nepoželjnim osobama.
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova u julu je jasno saopštilo da je rješavanje otvorenih pitanja neophodno za završetak pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom. Zagreb se poziva na dobrosusjedske odnose kao jedan od političkih kriterijuma proširenja i stav da EU ne treba da prima nove članice sa neriješenim bilateralnim sporovima.
