Rasprodaja državnih obveznica produbljena je na svjetskim tržištima, dok investitori sve više strahuju od visoke inflacije, rasta javnih dugova i novih poskupljenja energenata.
Prinos na desetogodišnje državne obveznice Japana dostigao je tri odsto, prvi put od 1996. godine. Troškovi zaduživanja Njemačke porasli su na najviši nivo od 2011, a Velike Britanije od 2008. godine, prenosi Investing.com.
Prinos na desetogodišnje američke obveznice dostigao je oko 4,8 odsto i približio se najvišem nivou od početka 2025. godine. Prinosi rastu kada cijene obveznica padaju, a takvo kretanje pokazuje da investitori traže veću zaradu kako bi nastavili da pozajmljuju novac državama.
DUGOVI, INFLACIJA I RATOVI PODIŽU CIJENU NOVCA
Najveće svjetske ekonomije posljednjih godina značajno su povećale zaduženost. Američki javni dug dostigao je 40.000 milijardi dolara, a investitori upozoravaju da se ne radi o prolaznom problemu.
Dodatni pritisak stvaraju ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, koji su podigli cijene nafte i gasa. Brent nafta je u utorak premašila 92 dolara po barelu, dok su cijene evropskog prirodnog gasa dostigle najviši nivo od marta.
Rast prinosa na državne obveznice povećava troškove zaduživanja vlada, ali se posljedice prenose i na građane i kompanije kroz skuplje stambene, potrošačke i poslovne kredite.
Pritisku na tržište doprinose i velike tehnološke kompanije, koje prodaju obveznice kako bi finansirale izgradnju centara podataka i razvoj vještačke inteligencije.
Njemački desetogodišnji prinos porastao je na oko 3,35 odsto, nakon što je inflacija u eurozoni u avgustu premašila tri odsto. To je dodatno učvrstilo očekivanja da bi Evropska centralna banka mogla ponovo povećati kamatne stope.
Analitičari upozoravaju da bi rast troškova zaduživanja u jednoj velikoj ekonomiji mogao pokrenuti slična kretanja na drugim tržištima, zbog čega se sve češće govori o trajnoj promjeni na globalnom tržištu duga.



