Iako koriste zajedničku valutu i posluju u okviru iste monetarne politike Evropske centralne banke (ECB), građani država eurozone i dalje se suočavaju sa značajno različitim uslovima zaduživanja za kupovinu nekretnina.
Najnoviji podaci ECB-a za april 2026. godine pokazuju da su razlike u kamatnim stopama na nove stambene kredite i dalje velike, pa su u pojedinim državama kamate više nego dvostruko veće nego u drugima, prenosi Euronews.
Prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u eurozoni iznosila je 3,43 odsto, pri čemu statistika obuhvata i kredite sa fiksnom i one sa promjenjivom kamatnom stopom.
Najpovoljnije uslove trenutno imaju građani Malte, gdje prosječna kamata na nove stambene kredite iznosi 2,08 odsto. Slijede Bugarska sa 2,45 odsto, Španija sa 2,80 odsto, Portugal sa 2,85 odsto, Hrvatska sa 2,95 odsto i Slovenija sa 2,99 odsto.
S druge strane, najskuplje je zaduživanje u baltičkim državama. Najvišu kamatu bilježi Letonija sa 4,18 odsto, dok su iza nje Estonija sa 4,05 odsto i Litvanija sa 3,88 odsto. Iznad prosjeka eurozone nalaze se i Belgija i Holandija.
Zanimljivo je da građani Španije i Portugala za stambene kredite plaćaju približno jedan procentni poen manje kamate nego građani Njemačke, gdje prosječna kamata na nove hipotekarne kredite iznosi 3,84 odsto.
Razlike u kamatnim stopama značajno utiču na ukupnu cijenu zaduživanja. Primjer kredita od 200.000 eura na period od 20 godina pokazuje da bi mjesečna rata na Malti iznosila oko 1.019 eura, dok bi u Latviji za isti iznos i isti rok otplate rata bila oko 1.231 euro.
Na kraju perioda otplate korisnik kredita u Letoniji banci bi vratio gotovo 295.000 eura, dok bi građanin Malte za isti kredit ukupno platio oko 245.000 eura. To znači da bi zbog više kamatne stope platio približno 50.800 eura više kamata.
Iako ECB određuje jedinstvenu referentnu kamatnu stopu za cijelu eurozonu, stvarna cijena kredita zavisi od specifičnosti nacionalnih bankarskih tržišta i njihove strukture.
Jedan od ključnih razloga za velike razlike jeste zastupljenost kredita sa promjenjivom kamatnom stopom. U baltičkim državama i Finskoj upravo takvi krediti dominiraju tržištem.
Prema podacima ECB-a, više od 93 odsto novih stambenih kredita u Latviji, Estoniji i Finskoj odobrava se uz promjenjivu kamatnu stopu, dok je prosjek eurozone svega 15 odsto. Upravo zbog toga građani pojedinih država osjećaju znatno snažniji uticaj promjena kamatnih stopa nego stanovnici zemalja u kojima preovladavaju krediti sa fiksnom kamatom.
Podaci pokazuju da zajednička valuta i jedinstvena monetarna politika ne znače nužno i jednake uslove zaduživanja, jer na konačnu cijenu stambenih kredita značajno utiču karakteristike domaćih finansijskih tržišta i poslovna politika banaka.
Kamatna stopa na stambene kredite u Crnoj Gori je minimum 4,99 odsto.
