Mjesna zajednica Dobrota I izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog višenedjeljne nestašice pijaće vode i pozvala nadležne institucije da građanima konačno saopšte jasne i zvanične informacije o uzrocima problema, kao i konkretan plan za njegovo rješavanje.
Iz Savjeta MZ Dobrota I navode da prepoznaju značaj nove naredbe Opštine Kotor i smatraju opravdanom svaku mjeru koja može doprinijeti očuvanju raspoloživih količina vode. Međutim, upozoravaju da takve mjere mogu samo ublažiti posljedice, ali ne i riješiti problem zbog kojeg građani već sedmicama trpe.
„Građani nam se svakodnevno obraćaju, a mi ne znamo što da im kažemo. U komunikaciji sa nadležnima i zaposlenima, i iz lokalnog-gradskog i iz Regionalnog vodovoda, ne uspijevamo da dobijemo pouzdane i provjerene informacije iza kojih su spremni da stanu javno. Njihovi odgovori ostaju na nivou povjerljivih i nezvaničnih informacija ili nepotvrđenih pretpostavki“, saopštili su iz Mjesne zajednice.
Kako ističu, problem više nije samo to što skoro mjesec nema pijaće vode, već i posljedice koje takva situacija ostavlja na svakodnevni život građana.
„Propadaju nam kućni uređaji i biljke u vrtovima, a nemamo ni adekvatne informacije, niti elementarnu odgovornost nadležnih gradskih i regionalnih instanci“, navode iz MZ Dobrota I.
Od nadležnih zahtijevaju konkretne odgovore: zašto pijaće vode nema više od 20 dana, da li je problem u podmorskoj cijevi koju je prije nekoliko godina oštetilo sidro kruzera, infrastrukturi Regionalnog vodovoda kroz Radanoviće ili smanjenom kapacitetu izvorišta „Bolje sestre“ i lokalnih izvorišta Ercegovina i Škurda.
Postavljaju i pitanje zbog čega je došlo do smanjenja kapaciteta gradskih izvorišta i da li su na to mogla uticati miniranja u blizini izvorišta u Orahovcu i na Tabačini.
„Zašto nema vode? Zašto je ne dokupite? Dakle, odgovorite – to je najmanja vaša obaveza“, poručili su.
Objašnjenja o zaslanjenju lokalnih izvorišta za građane su, kako navode, nedovoljna i ponižavajuća.
„Ne živimo od juče ovdje“, poručuju iz Mjesne zajednice.
Posebno upozoravaju na slike redova građana pred cisternama usred turističke sezone 2026. godine, ocjenjujući da su one dodatno breme za lokalno stanovništvo, ali i „teška sramota lokalnih i državnih vlasti“.
Kritikovali su i pominjanje izgradnje postrojenja za desalinizaciju, ocjenjujući takva rješenja kao skupa, kompleksna i potencijalno rizična po životnu sredinu.
„Najmanje što biste mogli da učinite jeste da nam ne naplatite more koje nam sprovodite do špina, ali znamo koje su šanse za to“, poručili su iz MZ Dobrota I.
Na kraju su pozvali nadležne institucije da bez daljeg odlaganja preuzmu odgovornost, građanima saopšte istinu o uzrocima problema i hitno preduzmu mjere kako bi uredno vodosnabdijevanje bilo što prije uspostavljeno.
