Novo poskupljenje svrstalo je Crnu Goru među zemlje sa najskupljim gorivom u regionu. Građani Crne Gore od ponoći će gorivo plaćati znatno skuplje. Prema novom obračunu Ministarstva energetike i rudarstva, cijena eurodizela porasla je za 14 centi i iznosi 1,81 euro po litru, dok je eurosuper 95 skuplji osam centi i košta 1,72 eura. Eurosuper 98 od ponoći će se prodavati po cijeni od 1,75 eura, sedam centi više nego do sada, dok je lož ulje poskupjelo 12 centi i košta 1,70 eura po litru.
Prema dostupnim podacima, litar benzina od 95 oktana u Hrvatskoj košta oko 1,53 eura, u Bosni i Hercegovini 1,39, na Kosovu 1,44, a u Sjevernoj Makedoniji 1,40 eura. Viša cijena od crnogorske, do danas, zabilježena je samo u Srbiji, gdje benzin košta oko 1,69 eura, i Albaniji, gdje dostiže oko 1,90 eura po litru. Od sjutra će biti skuplja samo Albanija.
Kada je riječ o dizelu, razlika je još izraženija. U Hrvatskoj litar košta oko 1,58 eura, u Bosni i Hercegovini 1,44, na Kosovu 1,62, a u Sjevernoj Makedoniji 1,42 eura. Sa novom cijenom od 1,81 euro, Crna Gora ima drugi najskuplji dizel u regionu, dok je skuplji jedino u Albaniji, gdje iznosi oko dva eura po litru. U Srbiji se prodaje za oko 1,89 eura.
Razlozi zbog kojih su cijene goriva u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji niže nijesu isključivo posljedica kretanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Ključnu ulogu imaju državna fiskalna politika i visina dažbina koje se obračunavaju na gorivo.
APEL VLADI DA HITNO SMANJI AKCIZE
Stručnjaci ukazuju da Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija imaju značajno niže akcize i druge državne namete nego Crna Gora, zbog čega njihovi vozači i nakon rasta cijena nafte plaćaju jeftinije gorivo. U Hrvatskoj Vlada već duži period administrativno ograničava maksimalne maloprodajne cijene goriva i redovno ih usklađuje uredbama, dok je na Kosovu ukupno poresko opterećenje goriva niže nego u Crnoj Gori.
Analize pokazuju da na cijenu goriva u Crnoj Gori presudan uticaj imaju akcize, PDV i ostale državne dažbine, uključujući i naknadu za formiranje obaveznih rezervi nafte. Zbog toga stručnjaci iz energetskog sektora već duže vrijeme upozoravaju da bi eventualno smanjenje akciza bilo jedna od rijetkih mjera koja bi mogla ublažiti rast cijena na pumpama.
Na najavljeno poskupljenje reagovali su predstavnici opozicije, ocjenjujući da je Vlada mogla da ublaži rast cijena goriva smanjenjem akciza na naftne derivate.
Poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić poručio je da su „stvari vrlo jednostavne“ i da bi cijene goriva, ukoliko bi Vlada to željela, već od sjutra mogle biti značajno niže.
„Vlada i dalje ne poseže za smanjivanjem akciza na naftne derivate, jasno je i zašto – fali novca za sopstvene javašluke. Odlične pripreme za program ‘Evropa sad 3’“, naveo je Anđušić.
DO SKORO CIJENA DIZELA BILA NIŽA ZA 47 CENTI PO LITRU
Sličnog stava je i poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša, koji smatra da se država dodatno finansijski okorišćuje na rastu cijena goriva.
On je saopštio da će građani zbog odluke Vlade da ukine zakonom predviđenu mogućnost privremenog umanjenja akciza na gorivo litar eurodizela plaćati 1,81 euro, odnosno čak 47 centi više nego prije nekoliko mjeseci, što predstavlja povećanje od 35 odsto.
Mugoša tvrdi da država kroz akcize i PDV po svakom litru goriva prihoduje oko 75 centi, pri čemu dodatno zarađuje i po osnovu PDV-a koji se obračunava na akcize. On upozorava da poskupljenje goriva neminovno utiče i na rast cijena brojnih proizvoda i usluga, zbog čega je pozvao Vladu da hitno vrati mehanizam privremenog smanjenja akciza kako bi se ublažio rast cijena na pumpama.
