Mandić poslao poruku Vučiću: O Crnoj Gori odlučivaćemo ovdje

Poruka predsjednika Skupštine i lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića da će se odluke o budućnosti Crne Gore donositi u Crnoj Gori, a ne u nekom drugom političkom centru, do sada je najdirektniji, iako neizrečeni, odgovor predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovom sve otvorenijem miješanju u političke i crkvene prilike u Crnoj Gori.

Mandić je sinoć, na obilježavanju 150. godišnjice Bitke na Fundini, poručio da niko nema pravo da Srbima u Crnoj Gori „mjeri srpstvo“, određuje s kim smiju da razgovaraju i kakav politički put treba da biraju.

„Mi smo slobodan narod i slobodni građani Crne Gore. Ljubav prema svome rodu mjeri se bratskim dogovorom, kao što su to radili naši preci. Zato ćemo sa svakom bratskom adresom razgovarati bratski, sa ljubavlju i poštovanjem. Ali ćemo odluke o budućnosti Crne Gore donositi ovdje, kao što su se uvijek donosile“, kazao je Mandić.

Vučić je prije tri dana govorio o „policentričnom srpstvu“ kao, kako je rekao, „smrti srpskog naroda i Srpske crkve“, dok je Mandić poručio suprotno – da srpski identitet nije ekskluzivno pravo jedne države, jednog centra ili jedne političke garniture.

NIKO NEMA MONOPOL NA SRPSKO NASLJEĐE

Mandić je rekao da kulturni i istorijski identitet Srba u Crnoj Gori ne može biti omeđen političkim granicama niti podvrgnut pokušaju privatizacije.

„Niko nema monopol na srpsko nasljeđe i baštinu. Srpski nacionalni i kulturni identitet nije i ne može biti ekskluzivno pravo jedne države, jednog centra ili jedne političke garniture. On pripada svima onima koji su ga čuvali vjekovima – još od vremena Nemanjića, do vremena Petrovića, Obrenovića i Karađorđevića“, naveo je Mandić.

Kazao je da srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno, da nije nastalo u nekom kabinetu niti je u zemlju doneseno političkim nalogom.

„Ono je ovdje raslo vjekovima: u našim manastirima i crkvama, na kosovskom zavjetu, u narodnoj poeziji, u plemenskim predanjima, u jeziku naših majki, u imenima naših predaka i na stranicama koje su ispisivali Sveti Petar Cetinjski, Njegoš i Marko Miljanov“, rekao je predsjednik Skupštine.

Zato, kako je dodao, niko  „ma gdje se nalazio i ma koliko sebe smatrao velikim“, nema pravo da Srbima u Crnoj Gori izdaje uvjerenja o nacionalnoj ispravnosti, da njihovo srpstvo ovjerava ili poništava, niti da im propisuje koliko moraju voljeti svoju zemlju i svoj narod.

Ta formulacija takođe se može čitati kao poruka Vučiću, koji sebe i vlast u Beogradu nastoji da predstavi kao politički centar svih Srba u regionu, a posljednjih dana je više puta javno komentarisao odluke crnogorske vlasti i odnose unutar SPC u Crnoj Gori.

AKO SE STALNO SVAĐAMO, TO JE PUT U PROPAST SVIH U CRNOJ GORI

Mandić je u Fundini pozvao na što širi dogovor unutar Crne Gore.

“Možemo žaliti zbog nepravdi, prećutanih istina i odluka koje su donošene bez dovoljno sluha za identitet velikog broja građana. Ali jednu činjenicu moramo prihvatiti: ovo je Crna Gora koja danas postoji. Nekada je bila srpska, a danas je i srpska. Dakle, ona je i naša“, rekao je Mandić.

Podsjetio je da u Crnoj Gori žive i građani koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci, kao i Albanci, Bošnjaci, Muslimani i Hrvati, poručujući da je svaka politika koja počiva na trajnoj svađi, politika propasti za sve zajednice.

„Ne možemo graditi budućnost na način na koji je to radio bivši režim, tako što ćemo jedne uvjeravati da moraju nestati da bi drugi mogli postojati. Ne možemo se miriti sa tim da se srpskom narodu osporava ono što se svakom drugom narodu prirodno priznaje. Ali ta prava nećemo osvajati tako što ćemo drugima oduzimati njihova“, naglasio je.

POLITIKA JE OBAVEZA DA SE IZAĐE IZ ROVOVA

Mandić je kazao da se društvo jednakih ne može izgraditi izolacijom, stalnim podizanjem tenzija i proglašavanjem izdajnikom svakoga ko traži kompromis.

„Istina je da su mnoge važne odluke u prošlosti donošene bez dogovora i prostom većinom, često protiv osjećanja velikog dijela građana. Te rane ne treba poricati. Ali ne smijemo ni ponavljati istu grešku“, rekao je.

Prema njegovim riječima, ono što treba mijenjati mora se mijenjati temeljno, strpljivo i uz najširu moguću podršku.

„Ne da bi promjena trajala do prvih sljedećih izbora, do neke nove većine, nego da je više niko ne može osporiti. Ne da jedna polovina zemlje slavi, a druga čeka priliku za revanš, nego da postignuti dogovor postane trajni temelj naše zajedničke kuće“, naveo je Mandić.

Rekao je da je to „novi odgovor“ koji Crna Gora danas traži i očekuje.

„Za mene politika nije umijeće da se ljudi trajno drže u rovovima. Politika je obaveza da se iz rovova izađe onda kada je mir moguć, a da se načela ne napuste“, kazao je Mandić.

METODIJE NIJE DOŠAO NA FUNDINU

Sa Mandićem je u Fundini bio mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, kojem je predsjednik Skupštine u govoru izrazio „visoko poštovanje“.

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije nije bio među prisutnima na događaju koji je okupio brojne funkcionere NSD-a i vlasti. Njegovo odsustvo dolazi neposredno nakon javnog sukoba dvije crkvene adrese u Crnoj Gori povodom Vučićevih izjava.

Mandić je za Joanikija rekao da u vremenu velikih iskušenja nosi tešku i časnu odgovornost arhipastira, čuva jedinstvo SPC, brani dostojanstvo naroda i poziva na mir među braćom.

„Njegova smirenost svjedoči snagu čovjeka koji zna da se braća mogu izmiriti molitvom, trpljenjem i istinom“, kazao je.

Govorio je i o pokojnom mitropolitu Amfilohiju, navodeći da je u teškim vremenima tražio puteve koji su doveli do odbrane svetinja i jedinstva vjerujućeg naroda.

„Mitropolit Amfilohije i mitropolit Joanikije sačuvali su ono iskonsko u srpskom narodu i čitavom pravoslavnom biću Crne Gore: vjeru koja krijepi dušu, identitet koji niti traži tuđe poniženje, niti dozvoljava sopstveno i zavjet da smo najprije dužni da mirimo braću“, rekao je Mandić.

JOANIKIJE I METODIJE NA SUPROTNIM STRANAMA ZBOG VUČIĆA

Neposredan povod za javno pokazivanje podjela bile su nedavne Vučićeve tvrdnje da su litije u Crnoj Gori 2020. počele kada su „neki htjeli da prave pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, samo da izbrišu ono ‘srpska’“.

Predsjednik Srbije govorio je i o navodnim „opasnim i opakim idejama u crkvi“, kao i namjerama da se SPC „federalizuje ili konfederalizuje“.

„Riječ je o takozvanim policentričnim idejama, a sad u posljednje vrijeme čujete to od istaknutih srpskih nacionalista  ideje o policentričnom srpstvu. To je smrt srpskog naroda, to je smrt Srpske crkve“, rekao je Vučić.

Mitropolija crnogorsko-primorska odgovorila je da su njegove izjave nejasne i da nepozvano miješanje političara u crkvene stvari ne donosi dobro ni državi ni Crkvi.

Iz Mitropolije su ocijenili nedopustivim da se „konfuzne, a ipak glasne optužbe“ o opasnim idejama u Crkvi ponavljaju i povezuju sa litijama iz 2020. godine, uz nedovršene i netačne aluzije na navodne pokušaje stvaranja neke drugačije crkvene organizacije u Crnoj Gori.

Eparhija budimljansko-nikšićka, na čijem je čelu Metodije, istog dana je stala u Vučićevu odbranu. Saopštila je da njegove poruke „unose mir među svetosavski narod i čuvaju jedinstvo SPC“, kao i da Vučićevo ukazivanje na važnost crkvenog jedinstva navodno svjedoči o njegovoj visokoj odgovornosti prema duhovnom identitetu srpskog naroda.

KNEŽEVIĆ UZ VUČIĆA U MRKONJIĆ GRADU, MANDIĆ OSTAO U CRNOJ GORI

Razlike između nekada bliskih političkih saveznika vidjele su se i nekoliko dana ranije, na obilježavanju godišnjice operacije „Oluja“ u Mrkonjić Gradu.

Tamo je, u prisustvu Vučića i rukovodstva Republike Srpske, govorio lider Demokratske narodne partije Milan Knežević. Mandić nije prisustvovao skupu.

Knežević je tada oštro napao crnogorsku Vladu zbog odluke da pošalje predstavnika na obilježavanje „Oluje“ u Kninu, nazivajući je „odrođenom“ i „veleizdajničkom“.

„Nikada nam Brisel neće biti bliži od Beograda i Banjaluke“, poručio je Knežević iz Mrkonjić Grada.

Dok je Knežević tako nedvosmisleno potvrdio da Beograd i Banjaluku vidi kao najvažnije političke adrese za Srbe u Crnoj Gori, Mandić je nekoliko dana kasnije poručio da će se o budućnosti zemlje odlučivati isključivo u Crnoj Gori.

DVADESET GODINA JE DOVOLJNO DA SE ZACIJELE BRATSKE RANE

Govoreći o istorijskom značenju Bitke na Fundini, Mandić je podsjetio da je ona vođena dvije decenije nakon pohare Kuča, kada su snage centralne crnogorske vlasti ubijale i palile u tom kraju.

Kazao je da su se mnogi od učesnika pohare, 20 godina kasnije, našli u istim šančevima sa Kučima, zajedno braneći zemlju.

„Dvadeset godina je bilo dovoljno da se zacijele bratske rane, da se naši veliki preci pokaju, da oproste jedni drugima sve loše što su uradili i zajednički stvore budućnost, slobodu i državu“, rekao je.

Podsjetio je da se ove godine navršavaju dvije decenije od referenduma o nezavisnosti, koji je 2006. godine duboko podijelio Crnu Goru.

„Naša generacija, Božijom promisli, nije tada prešla onu granicu koja je pređena 1856. godine u Kučima i nijesmo povrijedili jedni druge. Proliveno je more suza, ali nijedna kap krvi nije prolivena i neka nam to svima služi na čast“, poručio je Mandić.

Upitao je imaju li današnje generacije snagu svojih predaka da se, nakon dubokih podjela, dogovore i zemlju povedu u srećniju budućnost.

„Neka nas niko ne uči da se ljubav prema svome dokazuje mržnjom prema drugome, jer to nije istina. Mjera našeg patriotizma biće ono što ostavimo svojoj djeci: mirnu zemlju, pravedne institucije, očuvan identitet, bolje škole, sigurnija radna mjesta i društvo u kojem se niko ne osjeća kao građanin drugog reda“, kazao je Mandić.

JOANIKIJE: POBIJEDITI UNUTRAŠNJE PODJELE

Mitropolit Joanikije kazao je da Fundinska pobjeda ne pripada nijednom pojedincu, već svim junacima koji su se zajedno borili i žrtvovali živote.

Podsjetio je da je sve počelo na Vidovdan 1876. godine, kada je knjaz Nikola pozvao narod da, zajedno sa Srbijom, krene u rat protiv Osmanskog carstva.

Prema njegovim riječima, Bitka na Fundini nije bila samo velika pobjeda Crne Gore u Veljem ratu, već jedna od najvećih crnogorskih vojnih pobjeda.

Joanikije je poručio da bi Fundina trebalo da nauči savremene generacije kako da idu u nove pobjede, makar one danas značile prevazilaženje unutrašnjih podjela i borbu protiv „bijele kuge“.

Skupu su prisustvovali brojni funkcioneri NSD-a, među kojima predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, ministri Jovan Vučurović i Radoš Zečević, potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić, šef poslaničkog kluba NSD-a Dejan Đurović i predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović.

Prisustvovali su i potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, poslanici i drugi funkcioneri vlasti. Mandić je prije početka događaja položio vijenac na spomenik Novaku Miloševu.