Udruženje ribara Kotora i poštovalaca tradicionalnog ribanja pozvalo je nadležne institucije da hitno urede pomorski saobraćaj u Boki Kotorskoj, upozoravajući da kruzerski tenderi, prekomjerna brzina plovila i neuređena sidrišta svakodnevno ugrožavaju bezbjednost, priobalnu infrastrukturu i biodiverzitet Kotorskog zaliva.
Zaključci i predložene mjere usvojeni su 22. avgusta na vanrednoj sjednici Upravnog odbora Udruženja, koje navodi da se institucijama obraća u dobroj vjeri, iako na ranije inicijative, izuzev Instituta za biologiju mora u Kotoru, nije dobilo odgovor.
„Ne sumnjamo da se nadležne institucije bore sa problemima u granicama svojih mogućnosti, ali je to, nažalost, nedovoljno da bismo sačuvali ono što je od mora i podmorja Kotorskog zaliva ostalo“, saopštili su iz Udruženja.
Oni su pozvali institucije, stručnu javnost i građane da se uključe u pronalaženje rješenja, kako generacijama koje dolaze ne bi bilo ostavljeno devastirano more i priobalje.
„Pišemo o vjekovima tradicije i brige koju smo izgubili. Svakog dana na pontama, mandraćima, barkama i ribarskim postama vidimo da svijet oko nas, koji su prepoznale i međunarodne organizacije, nestaje u nepovrat“, naveli su ribari.
TENDERI STVARAJU TALASE, BUKU I ZAGAĐENJE
Udruženje posebno upozorava na veliki broj tendera, čamaca kojima se putnici prevoze od usidrenih kruzera do Luke Kotor i nazad.
Prema njihovim tvrdnjama, pojedini tenderi ne zadovoljavaju odgovarajuće ekološke standarde, što se može primijetiti po izduvnim gasovima i zagađenju vazduha. Smatraju da njihove svakodnevne plovidbe proizvode veliku buku, narušavaju sigurnost na moru i stvaraju talase neuobičajene za unutrašnji dio zaliva.
„Tenderi podižu velike talase, kao da neko ore po zalivu. Od svitanja do večeri neprestano saobraćaju između kruzera i Luke Kotor, često brzinom većom od dozvoljene za ovaj dio Zaliva“, tvrde iz Udruženja.
Navode da se talasi odbijaju od obale i dostižu visinu do 80 centimetara, zbog čega dolazi do stalnog ispiranja ponti i suvomeđa, kao i stvaranja rupa i šupljina ispod priobalnih puteva.
Ukoliko se takva praksa nastavi, ribari strahuju da bi moglo doći do urušavanja djelova viševjekovne obalne infrastrukture, ali i oštećenja novog kanalizacionog sistema.
Zbog učestalog prolaska tendera, kako navode, djeca na pojedinim mjestima ne mogu bezbjedno ući u more niti učiti da plivaju, dok je lokalnom stanovništvu postalo veoma teško da tokom dana malim barkama izađe iz mandraća, ode na ribanje ili provede vrijeme na moru sa porodicom.
ŽIVOT NESTAJE IZ PRIOBALNOG POJASA
Posljedice se, tvrde iz Udruženja, ne vide samo na površini. Neprekidno talasanje utiče i na živi svijet u prvih nekoliko metara mora od obale, gdje se nalazi najveći dio organizama karakterističnih za taj prostor.
„Danas je mušulja uz ponte ili mandraće postala rijetkost, čak i kada je riječ o mlađi. Vongola gotovo da nema, dok su morski rakovi i mnogočetinaši skoro nestali iz priobalnih djelova Kotorskog zaliva“, navodi se u saopštenju.
Posebno ukazuju na propadanje livada posidonije, koje su, prema njihovoj ocjeni, ugrožene nesavjesnim upravljanjem plovilima, ali i postavljanjem pontona, bova, muringa, sidrišta i drugih usidrenih objekata bez odgovarajućeg planiranja i kontrole.
Uz druge štetne uticaje čovjeka, sve to je, kako tvrde, podvodni sistem Kotorskog zaliva dovelo do granice opstanka.
PREDLAŽU ORGANIZOVANI PREVOZ PUTNIKA DO LUKE KOTOR
Ribari podsjećaju da je Kotor vjekovima bio pomorski centar i važna veza ovog dijela Mediterana, kao i da je početkom prošlog vijeka imao direktne pomorske linije sa Trstom, Venecijom i drugim velikim lukama.
Veći putnički brodovi i ranije su se sidrili ispred grada, ali su za prevoz putnika do luke bile angažovane catare. One su, kako navode, omogućavale organizovan i bezbjedan prevoz, uz manje posljedica po more i obalu.
Udruženje ne insistira na vraćanju upravo tog modela, već predlaže korišćenje brodova, katamarana ili trimarana sa niskim uticajem na životnu sredinu i visokom efikasnošću. Kao jednu od mogućnosti navode i plovila na solarni pogon.
„Takvo rješenje moglo bi da zadovolji savremene evropske ciljeve, obezbijedi siguran prevoz putnika i smanji pritisak na zaliv“, ocijenili su.
TRAŽE SIDRIŠTA, PLOVNE PUTEVE I STROŽU KONTROLU BRZINE
Udruženje će, kako je najavljeno, nastaviti da zahtijeva određivanje sidrišta u Boki, uspostavljanje plovnih puteva, uvođenje adekvatnih ograničenja brzine i njihovu strogu kontrolu.
Među zahtjevima su i zaštita ribarskih posta, očuvanje tradicionalnih načina ribanja i uvođenje reda u saobraćaj kruzerskih tendera.
Ribari su pozvali nadležne institucije da se uključe u rješavanje problema, ali i širu javnost da ne zatvara oči pred posljedicama koje nekontrolisani saobraćaj i drugi pritisci ostavljaju na prostor od kojeg lokalna zajednica i dalje ostvaruje značajne prihode.
„Dokle ćemo svi ćutati i njegovati kulturu nezamjeranja na štetu pokoljenja koja dolaze“, upitali su iz Udruženja.
Predsjednik Udruženja Bruno Janković poručio je da su ribari spremni za konsultacije i učešće u pronalaženju rješenja, u saradnji sa lokalnom zajednicom, institucijama i svim zainteresovanim stranama.
Apel je poslat predsjedniku i Skupštini opštine Kotor, ministarstvima nadležnim za pomorstvo i ribarstvo, Morskom dobru, Luki Kotor, Institutu za biologiju Mora i Upravi za zaštitu kulturnih dobara.
