Uz brojne atrakcije Boke Kotorske i originalne događaje koji ne blijede, Bokeška noć i dalje je na pijedestalu spektakla koji izuzetno privlači, a u direktnoj je funkciji turističko-propagandne aktivnosti ovoga kraja“, kazao je sinoć novinar Dušan Davidović.
Tokom petog razgovora iz ciklusa „Svjedoci jednog vijeka“, organizovanog sinoć u okviru obilježavanja 100 godina organizovanog turizma u Kotoru, na terasi Pomorskog muzeja Crne Gore, Davidović je rekao da je prvi tragovi fešti na moru sežu u vrijeme Mletačke republike, koja je Kotorom upravljala od 1420. do 1797. godine.
Tradicija nije nestala padom Venecije. Nastavila je da živi tokom Napoleonove i austrijske vlasti, a između dva svjetska rata Bokeška noć već je okupljala stanovnike cijelog zaliva.
O velikim feštama redovno je izvještavao tadašnji kotorski list „Glas Boke“. Jedna od njih priređena je u maju 1934. godine, u čast posjete jugoslovenskog kralja Aleksandra Karađorđevića.
„U ‘Glasu Boke’ tim povodom je pisalo: obale su gorjele, na crkvama su zvonila zvona, prangije pucale, pjesma se orila na sve strane. Cijela Boka promijenila je izgled, a stranci i domaći bili su fascinirani“, podsjetio je Davidović, prenosi Radio Kotor.
Kotor je posebno spektakularno izgledao i na Vidovdan 1936. godine, kada je bio obasjan šarenim svjetiljkama, iluminiranim zidinama i tvrđavom Sveti Ivan, dok su osvijetljene serpentine vodile sve do Trojice.
U avgustu iste godine engleski kralj Edvard VIII jahtom „Nahlin“ posjetio je Boku i Kotor, gdje mu je priređen svečani doček.
OD VENECIJANSKIH GONDOLA DO KOTORSKIH OKIĆENIH BARKI
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović korijene Bokeške noći vezala je za kotorsku omladinu i studente Univerziteta u Padovi, koji su krajem 18. vijeka imali priliku da vide raskoš venecijanskih noći.
Venecijanskim kanalima tada su plovile gondole, muškarci su nosili pudrane perike, žene krinoline i crne maske, a sve je pratila muzika i svjetlost papirnih lampiona.
„Naši Kotorani, uglavnom studenti Univerziteta u Padovi, to su posmatrali, a kao učesnici tih događanja na moru i kanalima Venecije poželjeli su da nešto slično urade i u svom rodnom Kotoru“, ispričala je Abramović.
Ideja se postepeno preselila u kotorski zaliv. U vrelim ljetnjim noćima Kotorani su se okupljali uz more, kitili leute i gajete papirnim lampionima, oblačili krinoline i perike i plovili uz primorske melodije.
„Od tih početaka, od iluminisanih barki na moru, dijeli nas gotovo dva vijeka. Pomalo je taj običaj svakog ljeta ulazio u krv i srce svakog Bokelja“, kazala je Abramović.
IMAO SAM SEDAM GODINA I TRI LAMPIONA SA SVIJEĆAMA
Kako je Bokeška noć izgledala u vrijeme kada nije bilo savremene rasvjete i velikih konstrukcija, opisao je dugogodišnji meštar od barke Ilko Marović.
Prvi put je učestvovao kada je imao svega sedam godina. Otac mu je dao barku, a od organizatora je dobio tri lampiona sa svijećama.
„Stavio sam samo dva jablana i učestvovao. Međutim, ostalo je sjećanje za sva vremena. Toliko je zaliv bio u svjetlu, kao da je gorio“, prisjetio se Marović.
Barke su tada prolazile bliže obali, što je omogućavalo publici da mnogo bolje vidi svaku figuru i detalj.
Danas barke prolaze u povezanim konvojima, dalje od obale, prije svega zbog bezbjednosti, što je promijenilo način na koji publika doživljava defile.
Marović je posebno podsjetio na venecijanske barke koje su pravili meštri sa Mula, ali i na različite načine na koje su se u Bokešku noć uključivali stanovnici drugih djelova zaliva.
STARAC I MORE, RIBA U VAZDUHU I „TITANIK“
Koliko prostora Bokeška noć ostavlja za maštu pokazuje stvaralaštvo Mija Milovanovića, autora brojnih figura i performansa.
Na prošlogodišnjoj manifestaciji predstavio je „Starca i more“, scenu sa dvije barke, figurom starca i ribom podignutom iznad vode.
„Rekao sam da ću napraviti figuru u vazduhu. Nijesu vjerovali, ali sam stvarno napravio ribu u vazduhu. Starac sam bio ja. Bilo je toliko autentično da je to bukvalno bila scena iz filma“, kazao je Milovanović.
Figure je, kaže, uvijek pravio tako da budu kvalitetne i trajne, a ne dekoracija koja će biti odbačena poslije jedne noći. Radio ih je nakon redovnog posla, uglavnom u večernjim satima.
„Neko uživa dok ispuši cigaretu, a ja uživam dok radim i trošim taj materijal“, objasnio je.
Na izradu figura podstakli su ga majstori koje je svojevremeno vidio kako rade scenografiju za Ljetnju pozornicu. Među njima je bio Cici Mirošević, kojeg Milovanović opisuje kao nepravedno zaboravljenog vizionara koji je ostavio veliki trag u istoriji Bokeške noći.
Među njegovim prvim radovima bili su Aladin i Čarobna lampa, sa duhom koji je izlazio četiri ili pet metara iznad vode. Ipak, posebno mjesto zauzima „Titanik“, napravljen povodom stogodišnjice potonuća čuvenog broda.
„Napravio sam polovinu koja je posljednja potonula. Bilo je autentično i kvalitetno urađeno. To se nije moglo raditi kod kuće, nego na moru, na obali. Pola konstrukcije bilo je u moru. Radilo se noću, uz lampu. Radio sam tri dana, bukvalno neprestano, i noću i po danu“, prisjetio se Milovanović.
Za figuru je kupio oko stotinu lutkica koje su predstavljale putnike. Nagradu, kaže, nije očekivao, a zbog buke nije ni čuo proglašenje pobjednika.
„Nijesam ni znao da sam pobjednik dok nijesam pristao. Kada su počele čestitke, onda je počela zaraza. To je već ušlo u krv, da opravdam očekivanja“, kazao je Milovanović.
Direktor Turističke organizacije Kotor Jovan Ristić podsjetio je da grad ove godine obilježava vijek organizovanog turizma.
„Turizam mnogo duže traje kada je Kotor u pitanju, kada je Boka Kotorska u pitanju, ali prvi zvanični tragovi sežu u 1926. godinu, tako da ove godine obilježavamo tu 100. godišnjicu, poručio je Ristić.
SJUTRA 25 BARKI U TRI KRUGA KROZ KOTORSKI AKVATORIJUM
Priče o počecima i ljudima koji su oblikovali Bokešku noć biće nastavljene sjutra, u subotu, 22. avgusta, kada će Kotor ponovo postati velika pozornica na moru.
Program počinje u 21 sat, a otvoriće ga Gradska muzika Kotor, u pratnji jedrilica Jedriličarskog kluba „Lahor“. Potom će u koridor uploviti 25 okićenih barki, povezanih u konvoje uz pratnju sedam vučnih brodova.
Barke će napraviti tri đira kroz kotorski akvatorijum, predstavljajući publici i žiriju figure koje su meštri danima izrađivali. Njihove kreacije tradicionalno se oslanjaju na lokalne priče, pomorsko nasljeđe, humor i komentare savremenih događaja.
Najuspješnije barke podijeliće nagradni fond od 5.000 eura, dok će biti dodijeljene i posebne nagrade sponzora.
Bokeška noć od 2014. ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja. Njen centralni prizor ostao je isti: osvijetljene i ukrašene barke klize preko tamne površine zaliva, dok ih hiljade građana i gostiju posmatraju sa rive i obale ispred zidina Starog grada.
NAKON VATROMETA SLAVLJE NA PET KOTORSKIH PJACA
Bokeška noć se nakon programa na moru seli unutar zidina Starog grada, gdje će muzika biti organizovana na pet trgova.
Na Pjaci od sata nastupiće Fankulo bend i Ansambl Toć.
Na Pjaci Svetog Tripuna sviraće Kira Bend, AudioStorm i Dimi, dok će na Pjaci od muzeja nastupiti VIS Gambor i Kol Centar.
Pjaca Svetog Luke biće posvećena elektronskoj muzici, uz nastupe Lukapx b2b Čikić, Danilo Kas b2b Sergej Krstić i Džebra b2b Klachar.
Za program na Pjaci od Salate biće zaduženi Jelena i Kiko.
