Svaki peti stanovnik Hrvatske zvanično je siromašan, dok se do 40 odsto građana starijih od 65 godina nalazi na granici bijede, upozorila je Stranka umirovljenika Hrvatske, tražeći hitnu promjenu penzijskog sistema i snažnije mjere za zaštitu najugroženijih.
Iz te partije tvrde da se siromaštvo starijih građana sistematski potiskuje iz javnog prostora, dok političke stranke pažnju usmjeravaju na afere i međusobne sukobe.
Posebno upozoravaju na položaj penzionera čija su mjesečna primanja niža od 600 eura.
PRESKAKANJE OBROKA POSTALO SVAKODNEVICA
U saopštenju se navodi da značajan broj starijih građana nema dovoljno novca za zdravu i raznovrsnu ishranu, dok su preskakanje obroka i gladovanje postali dio njihove svakodnevice.
Stranka umirovljenika ukazuje i na nejednak pristup zdravoj vodi i kvalitetnoj hrani, ocjenjujući da siromašni građani takve osnovne uslove često nemaju.
Jeftinija hrana, kako navode, ne mora nužno biti lošeg kvaliteta, ali je ishrana starijih osoba zbog nedostatka novca često jednolična i nedovoljna.
Iz stranke tvrde da se, svaki put kada se otvori pitanje položaja starijih, u središtu javne pažnje pojavi nova politička ili korupcijska afera, nakon čega se tema siromaštva ponovo potisne.
TRAŽE HITNU REFORMU PENZIJSKOG SISTEMA
Stranka umirovljenika zahtijeva promjene koje bi penzionerima i starijim osobama omogućile dostojanstven život, uz stabilnije prihode, dostupniju zdravstvenu zaštitu i sigurniji pristup osnovnim životnim potrebama.
Upozorili su i da bi dalje zanemarivanje rastućeg siromaštva moglo da izazove ozbiljno nezadovoljstvo građana.
Iako Hrvatska posljednjih godina bilježi ekonomski rast i povećanje zarada, podaci o položaju starijih pokazuju da koristi od tog rasta nijesu ravnomjerno raspoređene.
Stariji građani posebno su izloženi rastu cijena hrane, stanovanja, energije i zdravstvenih usluga, jer najveći dio njihovih prihoda odlazi upravo na osnovne potrebe.
Zbog toga nominalno povećanje penzija ne mora automatski značiti i poboljšanje životnog standarda, ukoliko troškovi života rastu jednakom ili većom brzinom.
Zahtjev za reformom dolazi u trenutku kada se pitanje održivosti penzijskih sistema otvara širom Evrope zbog starenja stanovništva, manjeg broja zaposlenih u odnosu na broj penzionera i sve većih troškova života.
