Rusija je počela da uvozi benzin, što je zvanično potvrdila i njena vlada, nakon što su ukrajinski napadi na rafinerije i skladišta izazvali nestašice goriva širom zemlje i na okupiranim djelovima ukrajinske teritorije.
Prva pošiljka benzina iz Indije već je stigla na rusko tržište, dok se u naredne dvije sedmice očekuje dolazak najmanje još dva tankera sa indijskim gorivom.
Ovaj obrt pokazuje koliko su ukrajinski napadi pogodili ruske kapacitete za preradu nafte. Rusija je u mirnodopskim uslovima bila veliki izvoznik naftnih derivata, a sada je primorana da ih uvozi kako bi obezbijedila snabdijevanje domaćeg tržišta.
BENZIN STIGAO PREKO EGIPTA
Prema navodima Reutersa, koje prenosi britanski The Guardian, tanker pod zastavom Omana preuzeo je oko 68.000 tona benzina na sidrištu kod egipatskog Port Saida.
Gorivo je prebačeno sa tankera koji je prethodno natovaren u indijskoj luci Vadinar, a zatim je početkom avgusta iskrcano u ruskoj arktičkoj luci Vitino.
Ruski potpredsjednik Vlade Aleksandar Novak potvrdio je da je uvoz počeo, ali nije iznio podatke o količinama niti o državama iz kojih gorivo stiže.
Rusija istovremeno organizuje dopremanje benzina željeznicom iz Bjelorusije i Kazahstana. Prethodno je počela da uvozi i dizel iz Azije, dok je izvoz goriva iz Rusije zabranjen kako bi se zaštitilo domaće tržište.
INDIJA PRODAJE RUSIJI DERIVATE PROIZVEDENE OD UVEZENE NAFTE
Posebno je zanimljivo to što je Indija tokom rata postala jedan od najvećih kupaca ruske sirove nafte, koja joj je zbog međunarodnih sankcija prodavana po sniženim cijenama.
Indijske rafinerije tu naftu prerađuju u benzin, dizel i druge derivate, a dio proizvedenog goriva sada izvoze nazad u Rusiju.
Tako je došlo do potpunog preokreta u trgovinskim tokovima: država koja je decenijama izvozila sirovu naftu i naftne derivate sada kupuje prerađeno gorivo od zemlje kojoj je prethodno prodala energent po nižoj cijeni.
Takva situacija govori o sve ozbiljnijim problemima ruske naftne industrije, ali i o promjenama koje je rat izazvao na globalnom tržištu energenata.
OGRANIČENA KUPOVINA NA PUMPAMA
Nestašice goriva već su vidljive i u Moskvi, gdje su pojedine benzinske stanice ponovo uvele ograničenja prilikom kupovine.
Rosnjeft, najveća ruska naftna kompanija u državnom vlasništvu, ograničila je kupovinu benzina na 30 litara na svojim pumpama širom zemlje.
Ukrajinska kampanja usmjerena na rafinerije, skladišta i druge djelove ruske energetske infrastrukture pokazala se kao jedan od najuspješnijih segmenata vojne strategije Kijeva. Napadi su smanjili kapacitete za preradu i distribuciju goriva, izazvali nestašice i primorali Moskvu da traži alternativne izvore snabdijevanja.
Problemi su posebno izraženi na okupiranom Krimu, ali se ograničenja sve više osjećaju i u drugim djelovima Rusije.
EKONOMSKI UDAR NA VAŽAN IZVOR PRIHODA
Nafta i gas godinama predstavljaju ključne izvore prihoda ruskog budžeta. Ukrajinski napadi na energetsku infrastrukturu zbog toga nemaju samo vojni cilj, već stvaraju i širi ekonomski pritisak na Moskvu.
Rusija mora da obezbijedi dovoljno goriva za stanovništvo, privredu i vojsku, dok istovremeno pokušava da zadrži prihode od izvoza energenata.
Zabrana izvoza i uvoz benzina mogli bi privremeno da ublaže nestašice, ali predstavljaju dodatni trošak za rusku ekonomiju. Dugoročne posljedice zavisiće od toga koliko će brzo oštećene rafinerije biti popravljene i da li će Ukrajina nastaviti napade na energetsku infrastrukturu.
Činjenica da Rusija sada uvozi gorivo predstavlja jednu od najvidljivijih ekonomskih posljedica rata za zemlju koja je do njegovog početka bila među najvećim svjetskim proizvođačima i izvoznicima nafte i naftnih derivata.
