Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o ponovnom otvaranju kompleksa Aman Sveti Stefan i Vila Miločer, uz predlog mjera kojima se obezbjeđuju fiskalni prihodi, zapošljavanje, očuvanje kulturnog pejzaža i jačanje međunarodnog ugleda destinacije. Dokument je usvojen u kontekstu međunarodnog arbitražnog postupka u Londonu, a predviđa i konkretne uslove poravnanja koji bi omogućili otvaranje hotela u punom kapacitetu.
Informaciju je pripremilo Ministarstvo ekonomskog razvoja, a u njoj je detaljno prikazano dosadašnje stanje kompleksa, pravni okvir ugovornih odnosa i napredak pregovora sa ciljem rješavanja spora. Uslovi poravnanja predviđaju održavanje zaključenih ugovora, okončanje arbitražnog postupka i omogućavanje normalnog rada hotela.
„Zaključivanjem poravnanja okončava se arbitražni postupak pod uslovima koji su komplementarni sa pravnom pozicijom zakupodavca i garant zakupodavca, što znači da je poravnanje u javnom interesu. U pregovore su bili uključeni i predstavnici Morskog dobra, Opštine Budva, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, kao i kreditora kompanije HTP Miločer, koji takođe potpisuju predložene uslove poravnanja”, saopštili su iz Ministarstva.
Prema nezvaničnim informacijama, država je do sada u arbitraži platila 150 hiljada eura za troškove postupka, dok zakupac tu sumu nije uplatio.
Premijer Milojko Spajić demantovao je navode o dodatnoj gradnji u Miločerskom parku.
„Novi aranžman ne predviđa bilo kakvo proširenje izvan već davno odobrenih okvira. Sve aktivnosti ostaju u granicama postojećih građevinskih dozvola i definisanih gabarita”, rekao je on.
Planirano je i produženje zakupa za period od pet godina, koliko kompleks nije bio u funkciji, uz jasnu obavezu kompanije Adriatic Properties da hotel ponovo otvori najkasnije do juna 2026. godine.
„Uvjereni smo da će ponovno otvaranje Svetog Stefana doprinijeti jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore kao elitne turističke destinacije i označiti povratak svjetskog džet-seta na jednu od najprestižnijih lokacija na Mediteranu”, zaključio je Spajić.
Sveti Stefan je mali kompleks, ali ultra luksuzni turistički proizvod. Tokom operativnog perioda imao je 59 smještajnih jedinica, a cijene su bile višestruko više od prosjeka destinacije.
„U jeku sezone cijene su dostizale i preko hiljadu eura po noći po jedinici, dok su u predsezoni i postsezoni bile nešto niže”, navode iz Ministarstva.
Hoteli poput Svetog Stefana generisali su visoku potrošnju po gostu i stabilne fiskalne efekte kroz PDV, boravišne takse i doprinose. Zakupnine su ranije iznosile oko 1,9 miliona eura godišnje, dok je u punoj sezoni zapošljavano između 180 i 300 radnika, stalno i sezonski, sa profilima iz raznih oblasti. Lanac nabavke bio je gotovo isključivo domaći, uključujući dobavljače iz ugostiteljstva, prevoza, hortikulture i održavanja.
Zatvaranje 2021. godine dovelo je do gubitka fiskalnih prihoda, pada prometa lokalnih usluga orijentisanih na premium goste i reputacionog pada destinacije u segmentu ultra luksuznog turizma.
Uslovi poravnanja predviđaju: odricanje od tužbenih i protivtužbenih zahtjeva arbitražnih stranaka; definisanje načina korišćenja ostrva, plaža i staza; povećanje cijene zakupa i produženje trajanja ugovora; učešće države u dobiti zakupca sa deset odsto; nastavak izgradnje Hotela Janu Kraljičina plaža bez dodatnih apartmana; program inkluzije lokalnog stanovništva i turističke promocije; proceduralne standarde za očuvanje kulturnih i prirodnih resursa.
„Ponovno otvaranje Svetog Stefana pod međunarodnim brendom donijeće veći prinos po gostu, rast fiskalnih prihoda i vidljivost destinacije, unapređenje standarda usluge i zaposlenosti te smanjenje sezonalnosti”, navode iz Ministarstva.
Uporedna praksa luksuznih brendova širom svijeta pokazuje da hoteli najvišeg ranga mogu ostvariti nesrazmjerno visok doprinos lokalnim budžetima, naročito u manjim i zaštićenim sredinama. Primjer One&Only Hotela u Herceg Novom, koji je 2024. godine ostvario prihod od 24 miliona eura, pokazuje da takvi brendovi značajno učestvuju u lokalnim prihodima, zapošljavaju domaću radnu snagu i ulažu u očuvanje prirodnih i kulturnih resursa.
„U državama koje se fokusiraju na razvoj luksuznog turizma, prisustvo brenda poput Aman Resorts obezbjeđuje visok udio domaće radne snage, oslanja se na lokalne dobavljače i podiže standarde očuvanja lokacije. Benefiti se ogledaju i na širu zajednicu, uključujući rast fiskalnih prihoda i kvalitetne radne pozicije”, kažu iz Ministarstva.
Arbitražni postupak traje od 2021. godine, nakon eskalacije sukoba sa lokalnim vlastima i mještanima. Tokom 2025. godine vođeni su intenzivni pregovori radi definisanja rokova za otvaranje, pravila javnog pristupa i obaveza prema lokalnoj zajednici, uz fokus na očuvanje kulturnog pejzaža i uklanjanje pravnih i operativnih prepreka.
