Državna ulaganja Srbije u projekat EXPO 2027 trebalo bi da iznose dvije milijarde eura, dok bi se u budžet kroz poreze moglo vratiti 3,82 milijarde eura, pokazuje prva sveobuhvatna procjena ekonomskog, društvenog i ekološkog uticaja ove manifestacije.
Prema računici konsultantske kuće Louis Berger, to bi značilo da će država na svaki uloženi euro dobiti 1,91 euro, povratiti uloženi novac i ostvariti gotovo jednaku dodatnu vrijednost kroz poreske prihode.
Forbes Srbija, koji je imao uvid u najvažnije djelove studije, upozorava, međutim, da je riječ o projekcijama čija će pouzdanost moći da se provjeri tek nakon završetka perioda koji dokument obuhvata.
Računica se ne odnosi samo na pripreme i tromjesečno održavanje EXPO 2027, već obuhvata i deset godina korišćenja novoizgrađenog kompleksa, do 2037. godine.
DO 2037. GODINE 9,1 MILIJARDA EURA DODATE VRIJEDNOSTI
Studija procjenjuje da će dvije milijarde eura državnih ulaganja privući još 1,83 milijarde eura privatnih investicija.
Oko 500 miliona eura privatni sektor trebalo bi da uloži prije manifestacije, dok se preostalih 1,3 milijarde očekuje nakon EXPO.
Ukupna ulaganja države i privatnih kompanija od približno 3,8 milijardi eura, prema projekciji, trebalo bi da stvore 9,1 milijardu eura dodate vrijednosti za ekonomiju Srbije.
U obzir su uzeti direktni efekti, poput izgradnje kompleksa, njegovog održavanja i potrošnje turista, ali i indirektni prihodi dobavljača građevinskog materijala, hotela, ugostiteljskih objekata, kompanija za obezbjeđenje i održavanje.
Računati su i takozvani indukovani efekti, dodatna potrošnja radnika i zaposlenih koji budu ostvarivali prihode zahvaljujući projektima povezanim sa EXPO.
Kada se od procijenjenih 9,1 milijardu eura dodate vrijednosti izdvoje očekivani poreski prihodi države, studija zaključuje da bi korist za građane i privredu trebalo da iznosi oko 5,3 milijarde eura.
ZA KOMPLEKS 1,23 MILIJARDE, ZA INFRASTRUKTURU JOŠ 775 MILIONA
Kapitalna ulaganja u same objekte EXPO, uključujući hale i nacionalni paviljon, procijenjena su na 1,23 milijarde eura.
Još 775 miliona eura trebalo bi da bude uloženo u puteve, željeznicu, vodovod, kanalizaciju i energetsku infrastrukturu.
Nacionalni fudbalski stadion nije uključen u ovu računicu jer formalno nije dio EXPO.
Studija predviđa da će nakon manifestacije na prostoru u Surčinu ostati novi Beogradski sajam, poslovni i stambeni prostor, tržni centar i zabavni parkovi.
Upravo njihovo kasnije korišćenje trebalo bi da donese najveći dio projektovanih prihoda.
NAJVEĆA KORIST TEK POSLIJE EXPO
Od ukupno 9,1 milijardu eura očekivane dodate vrijednosti, samo 1,13 milijardi trebalo bi da nastane tokom same manifestacije.
Period priprema do početka EXPO trebalo bi da donese oko 2,5 milijardi, dok se najveća korist, 5,43 milijarde eura, očekuje između 2028. i 2037. godine.
Slična je struktura i projektovanih poreskih prihoda. Prije EXPO država bi trebalo da prihoduje oko 823 miliona eura, a tokom manifestacije još 671 milion.
Preostalih 2,33 milijarde eura trebalo bi da stignu u budžet tokom deset godina nakon završetka događaja.
To znači da država prije i tokom same manifestacije neće vratiti sav uloženi novac. Pozitivan bilans zavisiće prvenstveno od toga da li će kompleks u Surčinu i nakon 2027. privlačiti događaje, turiste, zakupce i nove privatne investicije.
OČEKUJU 1,65 MILIONA STRANIH POSJETILACA
Jedan od najvažnijih elemenata računice jeste turizam. Studija predviđa da će EXPO tokom tri mjeseca posjetiti oko 1,65 miliona stranih gostiju.
Oko 522.000 trebalo bi da budu jednodnevni posjetioci, sa prosječnom potrošnjom od 103 eura.
Preostalih 1,13 miliona turista trebalo bi da ostane u Srbiji prosječno tri i po dana. Procjenjuje se da će obični turisti dnevno trošiti oko 137 eura, dok se kod poslovnih gostiju očekuje potrošnja od približno 468 eura dnevno.
Nakon završetka EXPO, do 2037. godine, kompleks bi trebalo da privuče još 2,3 miliona stranih posjetilaca.
Ukupan efekat turizma na ekonomiju procijenjen je na 3,22 milijarde eura, dok bi poreski prihodi povezani sa turističkom potrošnjom mogli da dostignu 1,79 milijardi.
BEOGRADU ĆE NEDOSTAJATI SMJEŠTAJ
Studija upozorava i na mogući nedostatak hotelskih kapaciteta u Beogradu.
Glavni grad Srbije trenutno raspolaže sa oko 15.600 soba, a očekuje se da će ih do početka EXPO imati približno 18.600.
Projektovana popunjenost iznosi 92 odsto u maju i 94 odsto u julu. U avgustu bi potražnja mogla da dostigne 104 odsto raspoloživih kapaciteta, a u junu čak 111 odsto.
Prema procjeni autora studije, tokom juna oko 6.300 turista neće moći da pronađe smještaj u Beogradu, zbog čega bi dio gostiju trebalo usmjeriti prema drugim gradovima.
ŠTA AKO DOĐE MANJE TURISTA?
Studija sadrži i nepovoljan scenario, prema kojem bi u Srbiju moglo da stigne 30 odsto manje stranih turista, uz deset odsto manju potrošnju po posjetiocu.
U tom slučaju dodata vrijednost za ekonomiju pala bi sa 9,1 na 7,87 milijardi eura, dok bi očekivani poreski prihodi bili smanjeni sa 3,82 na 3,16 milijardi.
Broj radnih angažmana, izražen kroz ekvivalent punog radnog vremena, pao bi sa oko 359.000 na nešto više od 308.000.
Autori studije zbog toga preporučuju veće angažovanje domaćih kompanija, jačanje smještajnih kapaciteta van Beograda i intenzivniju promociju EXPO među turistima iz regiona.
Predloženo je i razvijanje riječnog saobraćaja, kako bi se veći broj posjetilaca privukao preko Beča, Bratislave i Budimpešte.
Forbes Srbija navodi da je Louis Berger za izradu studije dobio 68,9 miliona dinara sa porezom. Posao je dodijeljen u septembru 2025, dok je ugovor zaključen mjesec kasnije.
