Profesor na Fakultet informacijskih tehnologija Mostar i direktora istraživanja u prvom institutu za vještačku inteligenciju u BiH Blum, Elmir Babović, ocijenio je da su isti strahovi koji danas prate vještačku inteligenciju postojali i kada su se pojavili Google i internet.
On je, u intervjuu za Forbes BiH, rekao da su „ove mlade generacije najpametnije koje su ikada hodale planetom Zemljom od nastanka čovjeka.“
Današnje generacije, navodi Babović, koje su odrasle nakon pojave Googlea i sazrijevaju u eri vještačke inteligencije, uz alate poput ChatGPT i Gemini, nijesu inferiorne u odnosu na starije generacije, već upravo suprotno.
Žive zdravije, veliki broj njih se bavi sportom, dok količina informacija koja im je danas dostupna čini njihov život kvalitetnijim, a njih produktivnijim članovima društva.
„Mi danas ne govorimo ni o čemu što nijesmo ranije vidjeli. Ovo nije prvi put da se u istoriji dešava neka velika promjena“, kaže on, podsjećajući na industrijsku revoluciju i pojavu „Flying shuttlea“ – mehanizovanog uređaja za tkanje iz 1733. godine koji je udvostručio brzinu proizvodnje tekstila.
Iz straha da će mašine oduzeti posao tkačima i obezvrijediti njihov rad, radnici su tada palili mašine, dok je njihov izumitelj morao da napusti zemlju. Ishod je, dodaje Babović, bio taj da je Britanija postala jedna od vodećih industrijskih sila.
„Slični strahovi pojavili su se i kasnije, prilikom izuma parne mašine i automobila, isto se desilo tokom elektrifikacije, kao i automatizacije u 20. vijeku. Kada je automobil uveden, kočijaši i ljudi koji su prevozili robu i putnike konjima strahovali su da će ostati bez posla. Ali na kraju su se jednostavno prilagodili – počeli su da voze automobile umjesto konja i postali su produktivniji“, kaže naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, došlo je vrijeme u kojem brzina prilagođavanja mora pratiti brzinu razvoja tehnologije, a ovo vidi prije svega kao vrijeme velikih prilika.
AI I RADNA MJESTA
„Ne vidim prostor za strah, već samo za šansu. Treba se prilagoditi promjenama i edukovati se. Ako više nema posla za tkače u fabrikama, ima za operatere mašina. Zašto bi neko ručno pregledao Excel tabelu sa 4.000 ili 5.000 redova, ili klasifikovao 12.000 dokumenata u arhivi, kada tu može pomoći AI? Naravno, čovjek mora ostati ‘human in the loop’, odnosno krajnja instanca provjere i odgovornosti, ali veliki dio mehaničkog rada može se automatizovati.“
Sve su ovo, dodaje, velike industrijske promjene, s tom razlikom što današnja revolucija ne pomaže samo u fizičkom radu.
„Ovo je prvi put da imamo i kognitivnu pomoć.“
Ipak, nijedna promjena se ne dešava preko noći.
„Kao što ni čovjek koji je 1733. godine tkao ručno nije mogao preko noći postati operater mašine, tako ni danas prilagođavanje zahtijeva vrijeme. Međutim, brzina prilagođavanja biće ključni faktor uspjeha – i za pojedince, i za kompanije, i za akademske institucije. Tu odgovornost dijele sve tri strane“, smatra Babović.
Sličnu logiku vidi i u poslovnom sektoru.
„Danas smo svjesni upitnih poteza nekih kompanija, poput otpuštanja radnika uz korišćenje AI-ja kao izgovora za smanjenje broja zaposlenih. Mislim da se te firme nijesu na pravi način prilagodile i sagledale realno stanje. Definicija inteligencije je i sposobnost prilagođavanja promjenama. Kao i u prirodi – jači opstaju, slabiji nestaju. To zvuči brutalno, ali je tako.“
Pandemiju koronavirusa navodi kao primjer.
Fakulteti koji se nijesu uspjeli brzo prilagoditi i preći na online nastavu nijesu mogli završiti semestar.
Veliki dio straha javnosti prema vještačkoj inteligenciji, smatra on, posljedica je popularne kulture. Filmovi naučne fantastike decenijama grade sliku pobunjenih mašina i uništenja čovječanstva.
„Volim naučnu fantastiku, ali mislim da je taj narativ stvorio pogrešnu percepciju tehnologije“, kaže on.
OVO JE NAJBOLJE VRIJEME OD NASTANKA ČOVJEKA
Na pitanje o mogućim zloupotrebama savremene tehnologije, Babović odgovara:
„Barut može biti korišćen za vatromet, ali i za top. To nije do vještačke inteligencije. Ona je činjenica koja postoji i dobro je da postoji. AI nije opasan sam po sebi. Može se zloupotrijebiti kao i sve drugo. Google se mogao zloupotrijebiti, internet generalno može biti zloupotrijebljen, e-trgovina takođe… Međutim, ne vidim prostor za strah da ćemo kao civilizacija ili društvo biti ugroženi time.“
Podsjeća da su kroz istoriju čovječanstva uvijek postojali izazovi – ratovi, pandemije i velike krize.
„Nikada u istoriji čovječanstva nije postojalo razdoblje bez izazova. Govorim mladima, studentima i kolegama – uživajte, jer živite u dobrom vremenu, najboljem od nastanka čovjeka“, kaže on.
NAJVIŠE ĆE DA NAPREDUJE MEDICINA
Dodaje i da je danas moguće uz pomoć jeftinih mikrokontrolera i relativno pristupačnih računara automatizovati gotovo cijelu kuću ili razvijati sopstvene modele vještačke inteligencije.
„Kompanije danas imaju ogromne mogućnosti za razvoj, ali ih često ne prepoznaju jer nijedna budućnost nije unaprijed određena“, navodi Babović.
Potencijal novih tehnologija, smatra on, daleko je veći od mogućih prijetnji, posebno u oblasti medicine.
„Možemo očekivati bolje ljekove, bolje metode dijagnostike i inovativne načine liječenja bolesti poput karcinoma ili autoimunih oboljenja, koja se danas smatraju veoma teškim ili neizlječivim. Iskreno se nadam da će vještačka inteligencija vrlo brzo pomoći upravo u toj oblasti“, zaključuje Babović.
