Nova direktiva Evropske unije o otpadnim vodama mogla bi dovesti do poskupljenja i nestašice ljekova u Hrvatskoj. Farmaceutska industrija upozorava da bi zbog novih pravila proizvodnja mnogih ljekova postala neisplativa, te uz podršku hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu traži odlaganje primjene direktive. Prema prijedlogu, upravo bi proizvođači ljekova trebalo da snose većinu troškova dodatnog prečišćavanja vode od mikročestica i ostataka lijekova koje klasični sistemi ne mogu ukloniti, piše Net.hr.
Prema novoj direktivi, proizvođači lijekova trebalo bi da pokriju čak 80 odsto troškova uvođenja naprednih tehnologija za prečišćavanje otpadnih voda. To je izazvalo oštru reakciju u industriji, iz koje poručuju da bi takav teret mogao ugroziti dostupnost ljekova.
UPOZORENJA O NESTAŠICI NAJJEFTINIJIH LIJEKOVA
„Ovdje govorimo o tome da će svaki proizvođač za sebe morati da procijeni može li taj lijek i dalje plasirati na tržište. To bi moglo dovesti do nestašice jer će najviše pogoditi ionako najjeftinije ljekove, koje je proizvođačima već danas problematično plasirati na tržište“, izjavila je Ana Gongola, predsjednica HUP-Udruženja proizvođača ljekova.
Na najvećem udaru našli bi se generički ljekovi, poput onih za kardiovaskularne bolesti, dijabetes ili povišenu temperaturu. Mario Vrebčević, zamjenik predsjednice Hrvatske ljekarske komore, pojašnjava situaciju:
„Kada govorimo o cijenama tih ljekova, prije svega govorimo iz perspektive države. Za pacijente su ti ljekovi uglavnom besplatni u Hrvatskoj i velikom dijelu Evrope. Oni su pod stalnim pritiskom i cijene im padaju već 20 godina.“
Proizvođači upozoravaju da će im proizvodnja pod novim uslovima postati potpuno neisplativa.
„Tražimo odlaganje, želimo da sjednemo za sto kako bismo znali šta tačno prečišćavamo i koliko to tačno košta, pa da se onda dogovorimo kako ćemo taj trošak podijeliti. Moramo tačno znati koliko ljekovi zagađuju životnu sredinu“, dodaje Gongola.
NAUČNICI: DIREKTIVA JE NEOPHODNA
S druge strane, naučnici ističu da je problem zagađenja voda ostacima ljekova stvaran i da je direktiva neophodan korak, iako su hrvatske vode među najčistijima u Evropi.
„Poseban problem su ostaci lijekova i antibiotika zato što ih konvencionalni uređaji za prečišćavanje otpadnih voda ne uklanjaju efikasno, kao ni rezistentne bakterije koje preživljavaju tretman. To nije samo problem Hrvatske, već cijele Evropske unije, to je globalni problem“, objašnjava Nikolina Udiković Kolić, rukovoditeljka Laboratorije za ekološku mikrobiologiju na Institutu Ruđer Bošković.
Ona se nada da primjena direktive, koja bi trebalo da stupi na snagu 2027. godine, neće ići na štetu pacijenata i cijena ljekova.
Glavno pitanje koje se postavlja jeste kako uskladiti zaštitu životne sredine sa dostupnošću ljekova. Najveći rizik postoji za generičke i esencijalne ljekove, koji čine oko 70 odsto svih terapija u Evropi, a istovremeno imaju nisku cijenu i malu profitnu maržu za proizvođače.
Koliki bi uticaj na cijene mogao biti pokazuje proračun iz Holandije, prema kojem bi neki ljekovi mogli poskupjeti i do 900 odsto.
