Svakodnevno zaustavljanje kolona vozila u tunelu Vrmac predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik jer taj objekat nema odgovarajuću ventilaciju, izlaze za evakuaciju i savremene sisteme zaštite od požara, upozorio je Zoran Barbić, rukovodilac Tima za hitne intervencije u Luštici Bay i bivši komandir Službe zaštite i spašavanja Tivat.
On smatra da se vozilima ne bi smjelo dozvoliti da, zbog saobraćajnih gužvi na prilazima Kotoru, dugo stoje unutar tunela kroz koji svakodnevno prolaze hiljade građana i turista.
„U svakom tunelu najosnovnije je da nema zaustavljanja vozila i da saobraćaj mora da teče. Ono što svakodnevno vidimo u tunelu Vrmac – dugo čekanje i zaustavljene kolone, sa aspekta zaštite od požara veoma je rizično“, kazao je Barbić portalu Rmedia.
Tunel Vrmac, dug 1.637 metara, najvažnija je saobraćajna veza Kotora sa Tivtom i Budvom. Tokom ljetnje sezone u njemu se gotovo svakodnevno stvaraju kolone, posebno u traci iz pravca Tivta prema Kotoru.
VENTILACIJA JE SLABA
Barbić je upozorio da se opasnost dodatno povećava zbog nedovoljne ventilacije i nedostatka sistema koji bi omogućili pravovremeno otkrivanje požara i bezbjednu evakuaciju ljudi.
„Ako ventilacioni sistem nije povezan sa sistemima za detekciju produkata sagorijevanja, dolazimo do problema da je ventilacija u tunelu slaba“, naglašava Barbić.
Prema njegovim riječima, tunel bi morao da ima i funkcionalan videonadzor kojim bi se neprekidno pratilo stanje unutar objekta.
„Mora da postoji videonadzor koji prati dešavanja u tunelu kako bi se moglo pravovremeno intervenisati. Mislim da u ovom tunelu imamo mnogo bezbjednosnih problema koje bi trebalo ozbiljno razmotriti“, naveo je Barbić.
ŠTA TUNEL DUŽI OD 1.500 METARA MORA DA IMA
Barbić navodi da su propisima precizirani bezbjednosni sistemi i oprema koju moraju da imaju tuneli duži od 1.500 metara, među kojima je i Vrmac.
„Mora imati ventilacioni sistem, detekciju požara, evakuacione izlaze na svakih 500 metara i hidrantsku mrežu na svakih 150 metara, sa pritiskom od najmanje šest bara i protokom od 1.200 litara u minuti. Mora imati osvjetljenje i table upozorenja, kao i zvučnu i svjetlosnu signalizaciju, da bi tunel mogao bezbjedno da bude u funkciji“, kazao je Barbić.
Važne su, dodaje, i pasivne građevinske mjere zaštite, odnosno sposobnost konstrukcije tunela da izdrži visoke temperature i razvoj požara.
„Oplata tunela mora izdržati standardni požar i razvoj požara kakav se danas može očekivati. Automobili više nijesu isti kao u vrijeme kada je tunel građen. Savremena vozila sada imaju mnogo veće oslobađanje toplotne energije“, objasnio je Barbić.
NE SMIJEMO ČEKATI DA SE NEŠTO DOGODI
Barbić je podsjetio i na nedavni požar u tunelu na auto-putu, koji je prošao bez težih posljedica zahvaljujući uspješnoj intervenciji.
„Srećom, nije bilo posljedica i intervencija je veoma dobro izvedena. Međutim, ne smijemo čekati da se nešto dogodi. Pravilnik je jasan, a tehnički normativi Evropske unije, koji će postati i naši, preciziraju mjere zaštite od požara koje tunel mora imati i kojih se moramo pridržavati“, kazao je.
Tunel Vrmac je, prema njegovim riječima, dodatno specifičan zbog položaja i pravca u kojem je izgrađen.
„Tunel je okrenut u pravcu sjever–jug, što može predstavljati problem jer se u njemu mogu javiti veća brzina i drugačiji smjer strujanja vazduha. O ovoj temi može se veoma mnogo govoriti, ali stanje moramo jasno definisati. Taj problem mora se hitno rješavati“, zaključio je Barbić.
Iz Uprave policije ranije su saopštili da bi za zaustavljanje vozila ispred tunela, dok se njegova unutrašnjost ne isprazni, bilo potrebno izraditi odgovarajući saobraćajni projekat i postaviti signalizaciju.
Uprava za saobraćaj saopštila je „Vijestima“ prošlog mjeseca da da prati stanje i razmatra mogućnosti boljeg upravljanja saobraćajem, ali da će trajno i sistemsko rješenje biti sveobuhvatna rekonstrukcija tunela.
Najavljeno je saniranje postojeće betonske obloge, izgradnja novog kolovoza i revizionih staza, kao i novog evakuacionog tunela. Planirani su i novi sistemi odvodnje, ventilacije, rasvjete, signalizacije i zaštite od požara, u skladu sa evropskom Direktivom 2004/54/EZ i domaćim pravilnikom o minimalnim bezbjednosnim uslovima.
Iz Uprave su ranije naveli da će biti izgrađen novi evakuacioni tunel dužine 400 metara i saniran postojeći, kao i da će se riješiti višedecenijski problem procjednih voda. Tehnička dokumentacija trebalo je, prema najavi iz septembra 2025. godine, da bude završena u junu 2026, dok bi obim i trajanje radova bili poznati nakon završetka projekta i izbora izvođača. Rekonstrukcija je planirana iz kapitalnog budžeta države.
Uprava za saobraćaj, međutim, u odgovoru objavljenom krajem juna nije navela kada bi radovi mogli početi niti koje će konkretne privremene mjere biti uvedene kako bi se do rekonstrukcije spriječilo zadržavanje vozila unutar tunela.
Tunel Vrmac građen je od 1986. do 1992. godine i prvobitno je pušten u saobraćaj iako nijesu bili završeni svi planirani radovi. Djelimično je saniran 1997. i 1998. godine, ali ni tada projekat nije u potpunosti realizovan.
Nakon dvogodišnje rekonstrukcije i sanacije, tunel je svečano pušten u saobraćaj 9. maja 2007.
