Evropska unija će subvencionisati do 70 odsto dodatnih troškova goriva i đubriva izazvanih ratom SAD i Irana, za poljoprivrednike, ribarski sektor i drumski prevoz, u okviru paketa hitnih mjera.
Pojedinačne kompanije moći će do kraja godine da zatraže do 50.000 eura uz minimalnu administraciju, što EU vidi kao ključnu mjeru za sprečavanje egzistencijalne prijetnje za prevoznike i poljoprivrednike.
Energetski intenzivne industrije, uključujući čeličnu, hemijsku pa čak i željeznički sektor, moći će da traže nadoknadu do 70 odsto dodatnih troškova električne energije za prihvatljivu potrošnju.
MNOGIMA JE BITI ILI NE BITI
Predstavljajući mjere u srijedu, potpredsjednica Evropske komisije Teresa Ribera kazala je da bi one mogle biti razlika između „opstanka ili odustajanja“ za mnoge kompanije.
„Želim da uvjerim evropske građane da nacionalne vlade i evropske institucije prate situaciju i spremne su da reaguju kada je to potrebno“, rekla je.
Cijene nafte i gasa naglo su porasle tokom američko-izraelskog rata protiv Irana koji je počeo u februaru, dok su cijene đubriva skočile za 61 odsto samo u martu, nakon što su tokovi snabdijevanja ureom i gorivom poremećeni blokadom Hormuškog moreuza.
Ublažavanje pravila o državnoj pomoći je hitna mjera usmjerena na podršku sektorima poljoprivrede i ribarstva, uključujući akvakulturu, drumski, željeznički i unutrašnji vodni prevoz, te kratke pomorske rute unutar EU.
Avio-kompanije i aerodromi za sada nijesu obuhvaćeni olakšicama za mlazno gorivo, ali buduće intervencije nijesu isključene.
NE MORAJU DA DOSTAVLJAJU RAČUNE
Države članice mogu prilagoditi državnu pomoć lokalnim uslovima, ali mali prevoznici, poljoprivrednici i ribari moći će da dobiju fiksni iznos do 50.000 eura uz minimalnu birokratiju. Na primjer, neće morati da dostavljaju račune za gorivo sa benzinskih stanica.
Iako postoji rizik od zloupotreba, EU smatra da problemi s kojima se mala i srednja preduzeća suočavaju zbog naglog rasta troškova zahtijevaju fleksibilniji pristup.
Evropska komisija je navela da će okvir privremenih državnih pomoći zbog krize na Bliskom istoku (METSAF) biti „ciljani i privremeni okvir za rješavanje krize u najizloženijim sektorima ekonomije“. Biće na snazi do 31. decembra, što odražava procjene u Briselu da će cijene nafte i gasa ostati visoke još mjesecima, čak i u slučaju brzog mirovnog sporazuma.
Pojedini upozoravaju da bi subvencije u obliku bespovratnih sredstava mogle povećati potražnju za fosilnim gorivima i ugroziti ciljeve EU u tranziciji ka obnovljivim izvorima.
Ribera je branila odluku, ističući da je riječ o kratkoročnoj mjeri. „Postizanje čiste ekonomije je ono što će nas zaštititi od budućih energetskih kriza. Energetska tranzicija ostaje najefikasnija strategija za autonomiju, rast i otpornost Evrope“, kazala je ona.
