Građani u Crnoj Gori sve teže i sporije ostvaruju pravo na informacije od javnog značaja, dok institucije kasne sa odgovorima ili ih uopšte ne dostavljaju, pokazuje analiza Centra za građansko obrazovanje za period od 2020. do 2025. godine.
Broj zahtjeva upućenih organima vlasti porastao je sa 4.805 u 2020. na 7.481 u 2025. godini. Istovremeno, kašnjenja su ostala ozbiljan problem. U 2020. van zakonskog roka riješeno je 26,3 odsto zahtjeva, dok je 2023. kasnio svaki drugi odgovor.
HILJADE NERIJEŠENIH ŽALBI
Broj neriješenih žalbi pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama porastao je sa 90 na kraju 2020. na čak 2.768 na kraju 2025. godine.
Veliki dio usvojenih žalbi nije posljedica složenih pravnih sporova, već ćutanja administracije. Tokom 2024. čak 69 odsto žalbi usvojeno je zato što organ vlasti nije odgovorio, dok je 2025. taj razlog zabilježen u više od polovine slučajeva.
Iz CGO-a upozoravaju da rukovodioci institucija ignorisanjem zahtjeva sopstvenu netransparentnost pretvaraju u hiljade žalbi i sudskih postupaka, trošeći dodatno vrijeme i javne resurse.
BROJ TUŽBI PORASTAO GOTOVO DEVET PUTA
Posljedice su vidljive i pred Upravnim sudom, koji je 2023. primio 8.382 tužbe, gotovo devet puta više nego 2020. godine.
Inspekcijski nadzor, iako bilježi rast, ostaje nesrazmjeran obimu problema. Najviše nadzora sprovedeno je 2025. godine, ukupno 133.
„Problem počinje tamo gdje institucija odluči da je lakše ćutati nego odgovoriti. Dok za takvo ćutanje nema stvarne odgovornosti, građani će svoje pravo da znaju plaćati vremenom, žalbama i sudskim postupcima, a transparentnost će ostajati pravo na papiru“, poručili su iz CGO-a.
