Kineski ekonomski rast značajno je usporio u periodu od početka aprila do kraja juna, dok su slaba domaća potražnja i posljedice rata u Iranu na cijene nafte zasjenile snažne izvozne rezultate druge najveće ekonomije svijeta.
Zvanični podaci pokazuju da je kineski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu porastao 4,3 odsto, što je ispod godišnjeg cilja Pekinga i značajno usporavanje u odnosu na rast od pet odsto zabilježen u prvom kvartalu, prenosi BBC.
Riječ je o najnižoj kvartalnoj stopi ekonomskog rasta od kraja 2022. godine, kada je Kina počela da izlazi iz perioda strogih ograničenja uvedenih tokom pandemije koronavirusa.
U martu je Kina smanjila cilj ekonomskog rasta na raspon od 4,5 do pet odsto, što je najniži cilj još od 1991. godine. Pojedini analitičari smatraju da takav raspon vlastima ostavlja više prostora za upravljanje ekonomijom u sve neizvjesnijim globalnim okolnostima.
SNAŽAN IZVOZ ALI SLABA POTROŠNJA KOD KUĆE
Usporavanje ekonomije dolazi uprkos izuzetno snažnim izvoznim rezultatima. Prema zvaničnim podacima, kineski izvoz u junu je porastao čak 27 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Poseban podsticaj izvozu dala je velika globalna potražnja za poluprovodnicima potrebnim za razvoj i rad data centara za vještačku inteligenciju.
Snažno je porasla i potražnja za kineskim električnim vozilima, pa je mjesečni izvoz automobila prvi put premašio milion vozila.
Ipak, situacija na domaćem tržištu ostaje znatno slabija.
„Postoji više faktora spoljne nestabilnosti i neizvjesnosti“, saopštio je kineski Nacionalni biro za statistiku, ukazujući i na izraženu neravnotežu između snažne ponude i slabe domaće potražnje.
TRŽIŠTE NEKRETNINA I DALJE PROBLEM
Novi podaci dodatno su ukazali na izazove sa kojima se Peking suočava, među kojima su dugotrajna kriza na tržištu nekretnina i slaba potrošnja građana.
Cijene novih stanova u junu su ponovo pale, ovog puta za 0,1 odsto, mada je pad bio nešto blaži nego prethodnog mjeseca.
Istovremeno, maloprodaja je u junu porasla jedan odsto, nakon pada od 0,6 odsto u maju.
Tržišna analitičarka investicione platforme IG Fabien Yip kazala je za BBC da kineske kompanije trenutno same apsorbuju više troškove energije i sirovina, jer je potražnja potrošača preslaba da bi se ti troškovi jednostavno prenijeli na kupce kroz više cijene.
Prema njenim riječima, situacija će postajati sve teža za upravljanje što rat u Iranu bude duže trajao.
Najnoviji podaci tako pokazuju dvije različite slike kineske ekonomije: dok izvoz, posebno u oblastima poluprovodnika, vještačke inteligencije i električnih vozila, bilježi snažan rast, domaća potrošnja i tržište nekretnina ostaju među najvećim slabostima Pekinga.
