U Vašingtonu je juče bio užurban dan diplomatije, gdje je avion Vlade SAD bio spreman da preveze potpredsjednika Džej Di Vensa u Islamabad na novu rundu mirovnih pregovora između SAD i Irana.
Avion nije poletio, pregovori su odloženi, ali je predsjednik Donald Trump kasno sinoć saopštio da će produžiti primirje s Iranom, koje je trebalo da istekne u srijedu uveče, kako bi režimu dao više vremena da izradi „jedinstven prijedlog“ za okončanje rata, prenosi BBC.
U međuvremenu, Trump je vagao opcije dok je svijet čekao znak da li su dvije zemlje bliže kraju sukoba. Njegova odluka predstavlja drugi put u dvije sedmice da je odustao od prijetnje eskalacijom, kupujući dodatno vrijeme za smirivanje konflikta koji se približava dvomjesečnom trajanju.
Vense nikada nije zvanično najavio put u Islamabad, ostavljajući Vašington u neizvjesnosti. Istovremeno, Iran se nije obavezao da će učestvovati u pregovorima, što je Bijelu kuću dovelo u nezgodnu poziciju da odlučuje da li da pošalje potpredsjednika bez garancije da će se Teheran uopšte pojaviti za pregovaračkim stolom.
Kako je dan odmicao, postajalo je jasno da će doći do odlaganja. Specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trumpov zet Džared Kušner, članovi američkog pregovaračkog tima koji predvodi Vens, vratili su se iz Majamija u Vašington umjesto da produže za Islamabad. Ubrzo potom, Vens je otišao u Bijelu kuću na „političke konsultacije“, dok su predsjednik i njegovi savjetnici razmatrali naredne poteze.
ČEKAJU DA SE U IRANU USAGLASE?
Na kraju, Trump je produženje primirja objavio putem mreže Truth Social, koju koristi za objave o ratu od njegovog početka krajem februara. Naveo je da je odluku donio na zahtjev Pakistana, koji posreduje u pregovorima između Teherana i Vašingtona.
„Zamoljeni smo da obustavimo napad na Iran dok njihovi lideri i predstavnici ne izrade jedinstven prijedlog“, rekao je Trump.
Za razliku od ranije, nije precizirao koliko bi primirje moglo trajati. Početkom mjeseca dao je rok od dvije sedmice za prvo primirje, nakon kontradiktornih izjava u kojima je tvrdio da pregovori napreduju, ali i upozoravao da bi mogao nastaviti rat ako Iran odbije pregovore.
Trumpova otvorena izjava u utorak bila je odmjerenija u odnosu na ranije napade na Iran na društvenim mrežama, što može ukazivati na njegovu želju da okonča rat koji je uzdrmao globalnu ekonomiju i nije popularan među dijelom njegovih birača.
„Ovo je pragmatična odluka zasnovana na očiglednim pukotinama u trenutnom rukovodstvu Irana“, ocijenio je Brajan Katulis iz Middle East Institute.
Ipak, dodaje da ova odluka unosi dodatnu neizvjesnost u vezi s trajanjem rata i otvara pitanje kako će se Trump nositi s ekonomskim i političkim pritiscima.
Produženjem primirja, SAD i Iran dobili su više vremena za postizanje trajnog sporazuma, ali ključna pitanja ostaju otvorena.
Iran tvrdi da je američka blokada Hormuškog moreuza čin rata. Iako Trump nije odmah nastavio vojne operacije, nije ni nagovijestio da će ukinuti blokadu, koja je zamišljena kao pritisak na Teheran. Za sada, takav pristup nije dao rezultate.
S druge strane, Iran nije pokazao spremnost da odustane od svog nuklearnog programa niti podrške saveznicima u regionu, što su dvije „crvene linije“ koje Trump insistira da budu dio konačnog sporazuma.
BRZO RJEŠENJE SPORAZUMA NIJE REALNO
Iako je kupio dodatno vrijeme, brzo rješenje sukoba i dalje djeluje daleko.
Trump je ranije govorio o promjeni režima u Teheranu, ali sada se suočava s, kako sam kaže, „pukotinama u režimu“. Nakon pogibije više visokih iranskih zvaničnika, otvoreno je pitanje ko zapravo donosi odluke, što dodatno otežava diplomatiju.
U Islamabadu su i dalje na snazi pripreme za novu rundu pregovora, uz pojačane mjere bezbjednosti, ali nade da će do sastanka doći ove sedmice za sada blijede.
Prije Trumpove odluke o produženju primirja, iransko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je za BBC da još nije odlučeno da li će učestvovati u novoj rundi pregovora.
Portparol Esmail Bagaei rekao je da je Iran u prve pregovore ušao „u dobroj vjeri i ozbiljno“, ali da druga strana nije pokazala isto.
Ukazao je i na „nedosljednosti i prijetnje ratnim zločinima“ od strane SAD, aludirajući na Trumpove objave i izjave u kojima je prijetio uništavanjem iranske infrastrukture ukoliko Teheran ne prihvati, kako je rekao, „fer i razuman sporazum“.
