Kontroverzne odredbe u novom Zakonu o strancima, koje propisuju da stranci mogu dobiti privremeni boravak u Crnoj Gori po osnovu vlasništva nad nekretninom samo ako vrijednost te nekretnine nije manja od 150.000 eura, ne odnosi se na državljane članica Evropske unije, njihove porodice, kao ni državljane Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švajcarske.
To je tumačenje Vlade Crne Gore, koje je poslato Ustavnom sudu nakon što je Nevladina fondacija „Fondacija Budućnost crnogorskog turizma – FOBT“ iz Bara, koju zastupa Mihael Bader, podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti više odredbi Zakona o strancima, tvrdeći da su pojedine nove mjere diskriminatorne, pravno nejasne i suprotne Ustavu Crne Gore.
Isti stav Vlada ima i povodom norme po kojoj inostrani preduzetnici i izvršni direktori firmi u kojima imaju većinsko vlasništvo, mogu produžiti boravak i rad samo ako dokažu da su godišnje platili najmanje 5.000 eura poreza i doprinosa.
Fondacija je osporila i prekršajnu normu kojom se kažnjava poslodavac ako ima manje od tri zaposlena na nepuno radno vrijeme, a nijedan od njih nije crnogorski državljanin.. U Odgovoru Vlade se ističe da će ova norma biti brisana prilikom izmjena Zakona o strancima.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici zauzela stav da Baderovu inicijativu treba odbaciti jer su ove norme uvedene “radi sprečavanja zloupotreba i jačanja kontrole sistema boravka stranaca”.
To znači da građani EU, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švajcarske ne moraju dokazivati da nekretnina vrijedi najmanje 150.000 eura kako bi dobili boravak po osnovu vlasništva, niti za produženje boravka i rada moraju dokazivati da su platili najmanje 5.000 eura poreza i doprinosa godišnje.
KAKO JE U ŠPANIJI, GRČKOJ I PORTUGALU?
U dokumentu se dodaje i da bi Crna Gora ubuduće mogla dodatno pooštriti ili čak ukinuti mogućnost dobijanja boravka po osnovu kupovine nekretnina, po uzoru na pojedine države Evropske unije koje su odustale od takozvanih „zlatnih viza“.
Odobrenje boravka na osnovu nepokretnosti bilo omogućeno i u pojedinim državama članicama EU, prije svega u Španiji, Portugalu i Grčkoj, kroz kupovinu nekretnine, ali pod uslovom da se ne koristi hipoteke (u Crnoj Gori može da se koristi hipoteka). Međutim, mnoge zemlje EU su zatvorile ove programe prije svega iz razloga što je došlo do preopterećenosti u već opterećenim gradovima, kao što su Madrid, Barselona, Atina…
“Španski program zahtjevao je minimalnu investiciju u nekretnine oko 500.000 eura. U Grčkoj prethodni prag ulaganja u nekretnine bio je oko 250.000 eura, da bi krajem septembra 2023. godine, porastao na 800.000 eura u Atini. Portugal je 2023. godine ukinuo dio programa koji je nudio boravak kroz kupovinu nekretnine. Ova politika je promjenila strukturu stanovništva, i u Portugalu se broj stranih državljana više nego udvostručio, tako da sada iznosi milion stranaca, što je desetina ukupnog stanovništva Portugala”, piše u odgovoru Vlade.
Ističe se da treba imati u vidu da ove i slične programe “mogu koristiti samo bogati stranci, da isti omogućavaju korupciju, pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza, te da se iskorišćavaju zajedničke evropske privilegije, tako da postoji mogućnost da i Crna Gora ukine ovaj osnov za odobrenje privremenog boravka”.
