Da bi Crna Gora mogla da se kvalifikuje za prijem u članstvo Evropske unije 2028. morala bi do kraja ove godine da zatvori sva pregovaračka poglavlja. Isto tako, do kraja 2027. godine, Vlada je obavezna da sprovede 130 tzv. “reformskih koraka” u oblastima vladavine prava, razvoja ljudskih resursa, digitalne i zelene tranzicije i poboljšanja poslovnog okruženja.
Za njihovo sprovođenje nagrada je 384 miliona eura, dio kao grant dio kao pozajmicu za infrastrukturne projekte.
Tako je Predviđeno Planom rasta za Zapadni Balkan i Reformskom agendom, što su instrumenti EU iz 2023, kojima se region pokušava ubrzano približiti članstvu, uz logiku: novac i pristup tržištu EU u zamjenu za konkretne reforme.
Plan rasta je paket koji predviđa da region dobija oko 6 milijardi eura grantova i povoljnih kredita, sa fokusom je na ubrzanje rasta, investicija i standarda života
Rokovi nailaze, a ispunjenje obaveza ne djeluje da ima najbolji tempo.
“Čekamo što će biti zvanična ocjena EK vezano za reformske mjere o kojima je Vlada izvijestila u januaru, a izvijestila je o ukupno 32 redovna koraka koji su dospjeli u decembru i 12 koje smo kao nesprovedene prenijeli iz ranijih ciklusa. Vlada je tada izvijestila da je od 45 reformskih koraka, u potpunosti sprovela 25”, kaže Marko Sošić iz Instituta Alternativa, koja je dio regionalne mreže nevladinih organizacija koja prati sprovođenje Plana rasta, odnosno Reformske agende.
ZA DVA MJESECA ISTIČE ROK ZA 35 ZADATAKA
“Prema našim informacijama, EK će u maju potvrditi sprovođenje za tek 20 reformskih koraka. Ovo znači da nam ostaje 25 nesprovedenih reformskih koraka uz dodatnih 10 koji dospijevaju u junu ove godine”, rekao je Sošić za portal Rmedia.
Do decembra 2025. godine je bilo potrebno sprovesti ukupno 57 koraka, od kojih smo sproveli 32 ili 56%.
“Treba ukazati da do sada nijesmo bili najbolji u regionu, Albanija je imala dvostruko bolji učinak od nas, ali ostaje da se vidi situacija nakon novog izvještaja EK u maju. To ima uticaja i na novac koji smo povukli. Do sada smo uspjeli da “povučemo” tek oko 18 miliona, ili trećinu onoga što smo mogli da smo sproveli sve reformske korake”, naglašava Sošić.
NEPOKLAPANJE VLADE I EK
Monitoring IA ukazuje da postoje slučajevi u kojima se ocjena EK ne poklapa sa procjenama Vlade o stepenu ispunjenosti reformi.
“To su situacije u kojima Vlada zvanično tvrdi da je postignuta potpuna ispunjenost, a EK kroz svoj detaljni pregled demantuje Vladu i shodno svojoj ocjeni djelimično odobrava isplatu sredstava.
“Do sada je došlo do neslaganja u ocjeni ispunjenosti mjera za više od polovine mjera koje su dosjele – za ukupno 13 reformskih koraka (od 25 ukupno) Vlada je tvrdila da su u potpunosti ili djelimično ispunjeni, a EK analizom dostavljenih dokaza i procjenom zaključila da nijesu”, ističe Sošić.
ISTIČE I “GREJS” PERIOD
Najvažnije pitanje je da li će Crna Gora uspjeti da, do sredine juna ove godine, sprovede reformske korake čiji je rok istekao prošlog juna, a sada ističe i godina dana “grejs” perioda.
“Ukoliko neki od njih ne bude ispunjen, Crna Gora će nepovratno izgubiti ukupno 15 miliona eura za svih pet koraka. Još važnije je što će na taj način Crna Gora izgubiti mogućnost da poveća svoja raspoloživa sredstva u okviru Instrumenta”, upozorava Sošić.
Riječ je prije svega o izmjenama Ustava u dijelu koji se odnosi na nezavisnost, odgovornost, integritet, nepristrasnost i profesionalnost sudstva i tužilaštva.
Drugi korak je povezivanju baza podataka tako da Specijalno državno tužilaštvo ima pristup bazama podataka Uprave prihoda i carina i drugih državnih organa.
Treći je unapređenje upravljanja i odgovornosti u državnim preduzećima kojim će se vesti nova pravila za imenovanje članova odbora državnih preduzeća. Izbor treba da bude otvoren, nezavisan i zasnovan na zaslugama, uz veći broj nezavisnih članova i veću raznolikost.
Četvrti je jačanje antikorupcijskog okvira, a peti uređenje registra privrednih društava i njegovo usklađivanje sa registrom Centralne banke o dužnicima.
Na jesen će EK raditi procjenu ispunjenosti reformskih agendi od strane svih zemalja i očekuje se da će Kosovo i Srbija izgubiti značajan dio sredstava. Logika instrumenta je da ova sredstva učini dostupnim onim zemljama koje predvode u sprovođenju, kroz uvođenje novih reformskih koraka.
“Ukoliko ne sprovedemo neku od ovih “junskih” mjera, gubimo i mogućnost da koristimo ova dodatna sredstva, pa je izuzetno važno da se svi uključimo u praćenje sprovođenja i izvršimo pritisak na institucije od kojih se očekuje rad”, ističe Sošić.
