Velika Britanija pristala je da formira jedinstvene pomorske snage s devet evropskih zemalja kako bi odvratila buduće ruske prijetnje sa „otvorene morske granice“ na sjeveru, saopštio je čelnik Kraljevske mornarice.
General Gvin Dženkins kazao je da, uprkos aktuelnoj krizi na Bliskom istoku, gdje je Hormuški moreuz i dalje zatvoren nakon američko-izraelskog rata u Iranu, „Rusija ostaje najteža prijetnja našoj bezbjednosti“.
U govoru je prvi lord mora naveo da je 10 članica Zajedničkih ekspedicionih snaga (JEF) prošle sedmice potpisalo izjavu o namjeri da formira „multinacionalne pomorske snage“ koje bi djelovale kao „dopuna NATO-u“, prenosi Gardijan.
U sastav tih snaga ne bi bile uključene Sjedinjene Američke Države, čiji je predsjednik Donald Tramp više puta kritikovao Ujedinjeno Kraljevstvo zbog nedovoljne podrške bombardovanju Irana, nazivajući u jednom trenutku nosače aviona Kraljevske mornarice „igračkama“.
Vojna saradnja između SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva nalazi se na niskom nivou, a dvije zemlje imaju nesuglasice u vezi s Hormuškim moreuzom. SAD su poručile da žele pomoć u „probijanju“ blokade moreuza, te su kritikovali britanske i francuske planove o uspostavljanju odbrambenih patrola nakon završetka rata, ocijenivši ih „besmislenim“.
JEF okuplja Holandiju, svih pet nordijskih i tri baltičke države, uz Ujedinjeno Kraljevstvo kao najvećeg vojnog člana. Kanada takođe razmatra pridruživanje, dok pojedine članice NATO-a prilagođavaju odgovor na rastuću rusku agresiju.
Ranije ovog mjeseca, Velika Britanija saopštila je da su ruske špijunske podmornice praćene dok su, kako se čini, vršile prikriveni nadzor podmorske infrastrukture oko britanskih obala.
„Ruski upadi u naše vode porasli su za gotovo trećinu u posljednje dvije godine“, rekao je čelnik britanske mornarice, dodajući da Ujedinjeno Kraljevstvo ima „otvorenu morsku granicu s Rusijom na sjeveru“.
Cilj novih pomorskih snaga, koje bi po potrebi bile komandovane iz vojnog sjedišta u Nortvudu, sjeverozapadno od Londona, jeste zajednička obuka i priprema.
Takođe, kako je naveo Dženkins, snage bi bile „osmišljene da odmah djeluju u borbi ako to bude potrebno, uz stvarne kapacitete, konkretne ratne planove i punu integraciju“, iako je mornarica imala poteškoća da na početku rata u Iranu obezbijedi raspoloživ ratni brod.
Prošlo je više od tri sedmice od napada dronom na britansku bazu Akrotiri na Kipru prije nego što je razarač HMS Dragon raspoređen u istočnom Mediteranu, a brod je kasnije morao u dok zbog problema s toaletima i snabdijevanjem vodom.
Dženkins je kazao da je kriza na Bliskom istoku stavila mornaricu u fokus. „Da li smo bili dovoljno spremni? Možemo li danas da ratujemo, i ako možemo – s čim?“, rekao je, dodajući da služba ima sveobuhvatan plan djelovanja.
Izvori iz mornarice navode da je kriza raspoloživosti na početku rata posljedica nedostatka ranijih ulaganja, te ukazuju na posljedice smanjenja sredstava za brodogradnju u vrijeme prethodnih vlada.
Dženkins, bivši pripadnik Kraljevskih marinaca i komandant specijalnih snaga, rekao je da će „besposadni prateći brodovi“, veliki morski dronovi, u naredne dvije godine pratiti britanske ratne brodove, kao dio nastojanja da se unaprijede vojni kapaciteti uz niže troškove.
Ipak, iako je Ujedinjeno Kraljevstvo zaprijetilo zapljenom tankera takozvane „flote u sjenci“ povezanih s Rusijom, koji izvoze naftu pod sankcijama, to do sada nije učinilo, dok su druge evropske zemlje u tome bile uspješnije.
Rusija je angažovala fregate kako bi pratila brodove pod sankcijama kroz Doverski moreuz, uprkos upozorenjima Ujedinjenog Kraljevstva koje je javno iznio premijer Kir Starmer 25. marta. Od tada je 98 tankera pod sankcijama prošlo kroz britanske vode.
