Cijene nafte naglo su porasle nakon izvještaja da se Sjedinjene Američke Države pripremaju za „produženu“ blokadu Irana. Globalna referentna cijena nafte, Brent, porasla je u srijedu iznad 120 dolara (89 funti) po barelu, nakratko dostigavši 122 dolara, što je najviši nivo od 2022. godine.
BBC saznaje da su se rukovodioci iz energetskog sektora, uključujući izvršnog direktora kompanije Chevron Majka Virta, sastali u utorak u Bijeloj kući s američkim predsjednikom Donaldom Trampom kako bi razgovarali o tome kako ograničiti posljedice sukoba po američke potrošače.
Trgovci naftom, čini se, ovaj sastanak tumače kao signal da će faktičko zatvaranje Hormuškog moreuza potrajati duže vrijeme.
Prema riječima zvaničnika Bijele kuće, rukovodioci su razgovarali o temama poput domaće proizvodnje energije, situacije u Venecueli, naftnih fjučersa, prirodnog gasa i transporta.
Sastanak je opisan kao dio redovnih konsultacija predsjednika sa predstavnicima energetske industrije.
Održan je nakon odvojenih izvještaja lista Wall Street Journal da je predsjednik Tramp naložio saradnicima da se pripreme za produženje postojeće blokade iranskih luka, s ciljem dodatnog pritiska na ekonomiju te zemlje.
Iran je saopštio da će nastaviti da ometa plovidbu kroz Hormuški moreuz kao odgovor na američku blokadu.
Cijene nafte bilježe oštre oscilacije od početka rata, dok je ključni Hormuški moreuz praktično zatvoren već sedmicama zbog sukoba.
Iran je značajno ograničio pomorski saobraćaj kroz moreuz, kojim se transportuje oko petine svjetskih zaliha nafte i tečnog prirodnog gasa, kao odgovor na američke i izraelske napade koji su počeli 28. februara.
Početkom mjeseca Teheran je upozorio da će svaki brod koji se približi moreuzu biti meta.
Sjedinjene Američke Države su potom najavile da će njihove snage presretati ili vraćati plovila koja putuju ka iranskim lukama ili iz njih.
Uprkos nedavnim oscilacijama, cijena nafte ostaje znatno viša nego prije početka sukoba.
Brent je 17. aprila pao na 90 dolara po barelu, nakon objave primirja između Izraela i Libana. Sjedinjene Američke Države su 8. aprila saopštile da će pauzirati napade na Iran, ali cijena je i dalje znatno viša nego prije sukoba.
Ipak, referentna cijena nafte ponovo raste u posljednjih 12 dana, dok SAD nastavljaju blokadu.
Lindzi Džejms, investicioni strateg u kompaniji Quilter, izjavila je da se uticaj rata u Ujedinjenom Kraljevstvu zasad uglavnom ogleda u višim cijenama benzina i dizela, ali da „svaki dan bez obnove snabdijevanja povećava rizik od fizičkih nestašica i dodatnog rasta cijena širokog spektra roba“.
Iranska ekonomija suočava se s produbljivanjem krize, uz nagli rast cijena, pad vrijednosti valute i mogućnost gotovo potpunog zaustavljanja izvoza nafte.
Prema podacima Statističkog centra Irana, godišnja stopa inflacije porasla je na 53,7%.
Nacionalna valuta, rial, pala je na rekordno nizak nivo.
Oko dva miliona Iranaca izgubilo je posao, direktno ili indirektno, kao posljedica rata, saopštila je prošle sedmice iranska vlada.
U srijedu je Trump pozvao Iran da se „ubrzo uozbilji“ i potpiše sporazum, nakon višednevnog zastoja u pokušajima okončanja sukoba.
U objavi na društvenoj mreži Truth Social naveo je da se ta zemlja „nije uspjela sabrati“.
Wall Street Journal navodi, pozivajući se na američke zvaničnike, da je predsjednik naložio saradnicima pripreme za „produženu“ blokadu iranskih luka kako bi izvršio dodatni pritisak na Teheran.
Prema tim navodima, Trump se odlučio za nastavak ekonomskog pritiska i ograničavanje izvoza nafte, jer bi druge opcije, obnavljanje bombardovanja ili povlačenje iz sukoba, nosile veći rizik.
Iranski zvaničnici su u utorak poručili da zemlja može izdržati blokadu, jer koristi alternativne trgovinske rute.
Svjetska banka je u utorak procijenila da bi cijene energije mogle porasti za 24% u 2026. godini, na najviši nivo od početka ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine, ukoliko najteži poremećaji izazvani ratom s Iranom budu okončani u maju.
Evropske berze su u srijedu zabilježile pad, dok su investitori analizirali niz poslovnih rezultata i čekali odluku američkih Federalnih rezervi o kamatnim stopama.
Azijska tržišta kapitala uglavnom su porasla u srijedu, nastavljajući oporavak nakon početnog šoka izazvanog ratom.
