Predsjednik SAD Donald Tramp je svojevremeno predviđao da će američko-izraelski rat sa Iranom trajati najviše šest sedmica. Sada je već ušao u treći mjesec.
Sukob je izazvao globalni energetski šok uporediv s naftnim krizama iz 1970-ih, podižući cijene svega, od goriva do namirnica.
U susret izborima za Senat i Kongres, Trump će koristiti podatke o rastu objavljene u četvrtak kako bi predstavio svoju ekonomsku politiku kao ispravnu. Privreda je u prvom kvartalu 2026. porasla po godišnjoj stopi od 2%, što predstavlja značajan oporavak nakon usporavanja krajem 2025, pokazuju zvanične statistike.
To se dogodilo uprkos pritisku na potrošače zbog američkih carina, koje su dovele do rasta cijena, kao i novog energetskog šoka izazvanog ratom u Iranu. Ekonomisti navode da udar na potrošače nije bio tako snažan kao što se strahovalo, pri čemu je potrošnja rasla po godišnjoj stopi od 1,6%. Ipak, ukupni rast u velikoj mjeri pripisuju ogromnim ulaganjima tehnoloških kompanija u razvoj i primjenu vještačke inteligencije (AI).
Novembarski izbori su krajnje neizvjesni, a uspjeh Trampove Republikanske partije u velikoj mjeri zavisiće od dobro poznate političke maksime: „Ekonomija je presudna.“ Međutim, iako su ukupni podaci o rastu pozitivni, Amerikanci će vjerovatnije glasati na osnovu troškova života, piše BBC.
Trampovi napadi na Iran i zatvaranje Hormuškog moreuza doveli su do rasta cijena nafte. Barel je dostigao je u četvrtak četvorogodišnji maksimum od 126 dolara. Kasnije je pao na 111 dolara, ali je prije izbijanja rata krajem februara iznosio oko 73 dolara.
Zbog toga su Amerikanci krajem aprila plaćali oko 4,30 dolara za galon goriva, prema podacima American Automobile Association, u poređenju s manje od 3 dolara u februaru. To je doprinijelo naglom rastu inflacije – godišnja stopa rasta cijena u martu iznosila je 3,3%, što je gotovo dvogodišnji maksimum i značajan skok u odnosu na februarskih 2,4%.
Uticaj rata u Iranu, posebno rast inflacije u martu, ugasio je nade u brzo smanjenje kamatnih stopa. Centralna banka je u srijedu zadržala referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,5% do 3,75%, što utiče na cijenu stambenih kredita i drugih zaduženja građana. Prije rata, ekonomisti su očekivali niz smanjenja kamata.
Od početka američkih napada na Iran, prosječna kamatna stopa na tridesetogodišnje stambene kredite porasla je sa 5,98% na 6,3%.
Uprkos nestabilnosti, Amerikanci koji ulažu na berzi prošli su relativno dobro tokom rata. Rast berzanskih indeksa dobra je vijest za investitore, ali i za građane koji imaju penzione fondove vezane za tržište kapitala.
S obzirom na to da su republikanci na putu da izgube kontrolu nad Predstavničkim domom i rizikuju gubitak Senata, ishod novembarskih izbora u velikoj mjeri zavisiće od stanja ekonomije u trenutku izlaska birača na glasanje.
Iako rast BDP-a i oporavak berzi daju određenu nadu republikanskim strategima, rastući troškovi života ostaju ozbiljan problem.
Koliko će Tramp moći da utiče na situaciju do kraja mandata u velikoj mjeri zavisi od razvoja sukoba u Iranu, eventualnog ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza i toga hoće li to dovesti do pada cijena goriva i hrane za američke birače.
