IT stručnjak Matija Kopić na farmi Borovača, nadomak Donjeg Miholjca, razvija model regenerativne poljoprivrede koji je još rijedak u Hrvatskoj. Na gotovo 37 hektara pašnjaka zajedno uzgaja goveda, piliće i koke nosilje, nastojeći da proizvodnja hrane istovremeno donosi prihod i obnavlja zemljište.
Farma je smještena na rubu slavonske šume, u Cretu Viljevskom. Kopić je proizvodnju na otvorenom pokrenuo prije dvije godine, najprije sa pilićima, zatim sa kokama nosiljama, da bi sistem kasnije proširio i na goveda.
Na imanju je trenutno oko 40 krava i jedan bik, dok je u proljećnom ciklusu planiran uzgoj približno 4.500 pilića. Farma ima i oko 900 koka nosilja.
Životinje se ne zadržavaju stalno na istom dijelu imanja. Goveda se premještaju sa jednog dijela pašnjaka na drugi, a nekoliko dana nakon njih na isti prostor dolaze koke i pilići. Na taj način perad učestvuje u prirodnom čišćenju zemljišta od nametnika, dok se pašnjak ravnomjernije koristi.
„Pokušavamo da uspostavimo simbiozu različitih životinja, obnovimo teren i poboljšamo strukturu zemljišta. Cilj je postići što veći prinos po hektaru, ali bez intenzivne industrijske proizvodnje“, objasnio je Kopić, prenosi Agroklub.
ISKUSTVO IZ AMERIKE PRENIO U SLAVONIJU
Sa principima regenerativne poljoprivrede upoznao se tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama. Posebno ga je zainteresovao pašnjački uzgoj peradi, koji je tamo znatno razvijeniji nego u Hrvatskoj.
Iako je profesionalno potekao iz tehnološkog sektora, poljoprivreda mu nije bila nepoznata. Odrastao je u kraju u kojem su se generacije njegove porodice bavile proizvodnjom hrane.
Kopić vjeruje da upravo mali, održivi i profitabilni poljoprivredni sistemi mogu pomoći obnovi Slavonije. Njegova ideja nije stvaranje ogromnih industrijskih farmi, već razvoj većeg broja manjih gazdinstava koja bi porodicama mogla obezbijediti stabilan prihod i dostojan život.
„Cilj je da pokažemo da je to moguće, ali i da ovakva mjesta ne budu samo profitni centri. Želimo da budu prostori razmjene znanja, gdje ljudi mogu doći, učiti i vidjeti primjere dobre prakse“, kazao je.
STARA KUĆA POSTALA MALA KLANICA
Farma ima i malu klanicu za preradu peradi, uređenu u obnovljenoj seoskoj kući. Kopić kaže da su time željeli da pokažu da stare objekte ne treba automatski rušiti, već im se može pronaći nova namjena.
Proizvode trenutno prodaju direktno kupcima putem internet prodavnice i telefonskih narudžbi. Tržište je uglavnom usmjereno na područje Osijeka, dok se dio proizvoda povremeno isporučuje i u Zagreb.
Potražnja, prema njegovim riječima, već premašuje sadašnje kapacitete. Farma proizvodi oko 500 jaja dnevno i gotovo sve odmah prodaje.
Plan za narednu godinu je povećanje broja koka nosilja na oko 2.000 i godišnjeg uzgoja pilića na približno 25.000. U ponudu bi trebalo da bude uvedena i junetina životinja koje su hranjene na pašnjaku.
Borovača će se razvijati i kao prostor za edukaciju i seoski turizam. Ispod starih hrastova planirana je izgradnja smještajnih jedinica u kojima bi posjetioci mogli da upoznaju život na farmi i vide kako nastaje hrana koju kupuju.
Kopićeva supruga i djeca uključeni su u život na imanju. On smatra da boravak u prirodi djeci pruža priliku da usvoje radne navike, disciplinu i odnos prema hrani koji se teško može steći pred ekranom.
