Nije potrebno niti objašnjavati niti dokazivati da je strateško planiranje osnovna funkcija neke države, i uslov je njenog sigurnog i stabilnog razvoja. Nema potrebe dokazivati da nam slijede ozbiljne klimatske promjene na planeti, jer je to nauka već dokazala, a međunarodne institucije, sada ozbiljnije nego ikada ranije, predlažu i preduzimaju konkretne mjere.
Crna Gora, baš kao i mnoge druge države, nije značajno uticala na fenomen “staklene bašte” kao jednog od uzroka opšteg zagrijavanja planete, ali blagovremenim mjerama može sudbinski uticati u očuvanju svog supstrata.
Naime, činjenica je da je otpočelo naglo topljenje ledene kore Arktika, činjenica je da se naučnici slažu da će se u narednih 50 godina taj proces završiti i činjenica je da se prostor povoljne klime “premješta” sa juga prema sjeveru.
Zato ne treba da čudi žurba nekih država da, što je moguće prije, uvedu u svoj posjed dijelove arktičkog prostora. Po važećim kriterijumima na sjevernoj hemisferi najpovoljniji klimatski prostor se smatra onaj između 40. i 55. paralele, što i jeste prostor evropskog kontinenta zaključno sa prvom trećinom Skandinavskog poluostrva, te prostor sjeverne polovine SAD i južne polovine Kanade.
Ako ledeni Arktik pokriva prostor približno od 70 do 90-og stepena sjeverne geografske širine, onda nije teško zaključiti da će se na prostore Crne Gore, koja se nalazi na 42 paraleli, uskoro “premjestiti” klima sa prostora koji su južnije od nas najmanje 20 stepeni geografske širine, a to je prostor Čada, Kameruna i južnog Sudana.
VODA POSTAJE NAJSKUPLJA ROBA
Ne treba biti sumnjičav u ono što nauka dokazuje kao što sam siguran da ne treba objašnjavati kako izgleda klima i život u pomenutom afričkom pojasu. Voda je ne samo najskuplja roba, nego je uslov opstanka života.
Kriterij za sigurno obezbjeđenje vodom se računa petogodišnji period bez kiše. Još jedan parametar se pokazuje veoma važnim. U sušnim prostorima podzemne vode se pokazuju nesigurnim, jer i ono malo što ostane ‘’bježanjem’’ stalno mijenja svoju putanju.
Zato se načelo čuvanja vode “iznad sebe” pokazalo sigurnijim od onog “ispod sebe”. Morfološki i pedološki sastav tla u Crnoj Gori dodatno bi ugrožavao podzemne vode, čak i u uslovima manjih suša.
ODMAH POČETI SA GRADNJOM AKUMULACIONIH JEZERA
Crna Gora ima sve uslove da se za sve ovo na vrijeme pripremi, a pravo vrijeme nije ono “sjutra” ili “dogodine” nego je sada. Mudro je odmah otpočeti građenje akumulacija u što je moguće većem broju. U Crnoj Gori se ove teme najčešće koriste za politička, politikantska, ekološka i kvaziekološka nadmudrivanja, a ne kao pitanje opstanka, ne samo budućih, nego siguran sam i sadašnjih generacija.
Nemam dilemu da Crna Gora, unaprijed pripremljenim akumulacijama, može održati sebe u veoma dobrom stanju za period od pet sušnih godina. Čak, ako se predviđanja naučnika i ne ostvare u potpunosti, Crna Gora bi rečenim imala tri značajne koristi: proizvodnju čiste električne energije kao nedostajuće i sve skuplje robe, veće mogućnosti navodnjavanja poljoprivrede što je osnovni uslov za održavanje ove privredne grane, te ravnomjernije demografsko-prostorno kretanje stanovništva.
Statistika pokazuje da je doseljavanje uz jezero uvijek veće od broja iseljenih iz kanjona i klisura gdje je ono napravljeno. Ubijeđen sam da za sve ovo najviše treba da budu zainteresovani ekološki pokreti u Crnoj Gori, kojima i sam pripadam, iz razloga što se ovakvim mjerama prostor ne devastira nego, naprotiv, trajno se oplemenjuje.
KANJONI MOGU POSTATI SPRŽENA PUSTOŠ
TAIU slučaju tropskih suša kanjoni u Crnoj Gori to više ne bi ni bili nego bi postali spržena pustoš bez vode i vegetacije. Doziranim propuštanjem vode iz jezera oni bi trajno ostali ovo što jesu. I kanjon Tare bi ostao to što jeste.
Nauka ostavlja mogućnost sa vjerovatnoćom od 10 posto da bi u naglim klimatskim promjenama, uz snažno zagrijavanje zemlje, u sušnim prostorima povremeno moglo biti iznenadnih i naglih poplavnih i razornih kišnih talasa.
U strateškom planiranju i to treba imati u vidu. Osnovna mjera zaštite od mogućih posljedica su upravo vještačka jezera, koja bi u tim slučajevima služila kao kompenzacioni i regulacioni bazeni. Bez njih, iznenadni i poplavni talasi bi napravili ogromna razaranja a nasušno potrebna voda bi uvijek pobjegla.
I zato je ovo pravo vrijeme za velike i dobre odluke.
Blagoje Grahovac, general u penziji
