Evropska unija trebalo bi da pokrene balkanski pakt o vodama, koji bi uključio i Crnu Goru, kako bi države regiona zajednički upravljale prekograničnim rijekama i spriječile da nestašice vode i jednostrani infrastrukturni zahvati postanu izvor novih sporova, predlaže Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.
Pakt bi, prema njihovom prijedlogu, obuhvatio Srbiju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Grčku, Crnu Goru, Albaniju i Bosnu i Hercegovinu, uz mogućnost uključivanja Bugarske. Osnova saradnje bili bi zajednički riječni slivovi i interesi država u njihovom očuvanju i korišćenju.
SUŠE I RAST POTROŠNJE POVEĆAVAJU PRITISAK
U analizi IFIMES-a ocjenjuje se da klimatske promjene, duže suše i rast potreba za pitkom vodom, navodnjavanjem i energijom povećavaju strateški značaj rijeka na Balkanu.
Institut upozorava da velike intervencije u gornjim tokovima mogu imati posljedice po države nizvodno, čak i kada je njihov osnovni cilj poboljšanje lokalnog vodosnabdijevanja.
Zato predlažu redovnu razmjenu hidroloških podataka, zajedničke procjene uticaja brana i akumulacija, zaštitu protoka potrebnog za očuvanje riječnih ekosistema i koordinaciju tokom suša.
PROJEKTI NA KOSOVU IMAJU PREKOGRANIČNI ZNAČAJ
Posebna pažnja posvećena je planiranim akumulacijama na Kosovu i projektu Firaja, kojim bi se dio vode iz gornjeg sliva Lepenca usmjeravao prema centralnom i istočnom Kosovu.
Prema dokumentaciji na koju se IFIMES poziva, predviđeno je preusmjeravanje do jednog kubnog metra vode u sekundi. Budući da se Lepenac uliva u Vardar, Institut ukazuje na moguće posljedice po Sjevernu Makedoniju, a posredno i Grčku.
U analizi se naglašava da stvarni uticaj zavisi od načina rada brane, količine preusmjerene vode i klimatskih uslova, naročito tokom ljetnjih suša.
„Ključno pitanje, dakle, nije hoće li Vardar ostati bez vode, već kako bi Firaja mogla uticati na sezonski režim njegovog protoka“, navode iz IFIMES-a.
Smatraju da je potrebno procijeniti i zajednički uticaj svih planiranih zahvata, jer pojedinačno ograničeni efekti više projekata mogu dovesti do većih promjena u raspoloživim količinama vode.
PREDLAŽU REGIONALNU RADNU GRUPU
IFIMES predlaže formiranje regionalne radne grupe uz podršku Evropske unije, Svjetske banke i Evropske investicione banke.
Njen prvi zadatak bio bi izrada zajedničke hidrološke studije, uspostavljanje razmjene podataka i dogovor o prekograničnom planiranju vodnih projekata.
Institut razmatra i mogućnost da se istorijska ideja povezivanja Dunava, Morave, Vardara i Egejskog mora razvije u širi regionalni koridor za vodu, energiju, drumski i željeznički transport, logistiku i trgovinu. U taj koncept, preko Save i Luke Brčko, uključila bi se i Bosna i Hercegovina.
U analizi se, ipak, upozorava da bi izgradnja samog plovnog kanala bila finansijski i tehnički zahtjevna, uz ekološke rizike i potrebu za međunarodnim sporazumima.
Dugoročna sigurnost vodosnabdijevanja, zaključuju iz IFIMES-a, zahtijeva da države prilikom planiranja svojih projekata uvažavaju potrebe susjeda i posljedice po cijele riječne slivove.
