Četvrto izdanje festivala savremene književnosti „Bookiranje“ završeno je sinoć u podgoričkom Book Caffeu, panelom „Perom na desnicu“. Tokom dva festivalska dana publici su predstavljena nova književna izdanja, dok su razgovori obuhvatili teme od poezije, romana i književne kritike do nacionalizma, društvenih podjela, slobode medija i odgovornosti intelektualaca.
Festival, koji organizuje izdavačka kuća Fokalizator na čelu sa Vladimirom Vojinovićem, okupio je crnogorske i regionalne pisce, kritičare, novinare, publiciste i druge stvaraoce.
Prvi dan završen je promocijom romana Svetislava Basare „Đinđić: memoari s onu stranu groba“. Sa Basarom je razgovarao pisac Andrej Nikolaidis, a promocija je prerasla u razgovor o savremenoj Srbiji, nasljeđu nacionalizma, ulozi intelektualnih elita i propuštenim prilikama za demokratizaciju društva.
Basara je govorio o Zoranu Đinđiću kao posljednjoj šansi da se Srbija konstituiše kao zajednica slobodnih ljudi, dok je Nikolaidis ocijenio da je riječ o jednom od najznačajnijih živih pisaca južnoslovenskog prostora.
OD VEŠOVIĆEVE POEZIJE DO KNJIŽEVNE KRITIKE
U programu prvog dana predstavljena je i zbirka poezije Marka Vešovića „Poljska konjica“. O knjizi i Vešovićevom književnom, ljudskom i društvenom nasljeđu govorili su Vladimir Vojinović, Šeki Radončić i Boris Đurović.
Učesnici su podsjetili na estetsku vrijednost Vešovićeve poezije, njegovu posvećenost jeziku i beskompromisno suprotstavljanje nacionalizmu, zločinima i relativizaciji ratne prošlosti.
Predstavljena je i knjiga književne kritike Gorana Radojičića „Na rubu kanona“, zbirka tekstova nastalih tokom posljednje decenije. Sa autorom je razgovarala Sanja Vojinović, a posebno je istaknuta važnost kontinuiranog kritičkog praćenja književne produkcije u Crnoj Gori.
KRIMI-ROMANI SPLITSKIH AUTORA
Drugi dan festivala otvoren je predstavljanjem krimi-romana trojice splitskih autora – Bartula Vlahovića, Mira Morovića i Edija Matića.
Podgoričkoj publici predstavljeni su romani „Skriveni u tišini“, „Otok“ i „Pop“, kroz razgovor o noar žanru, psihologiji zločina, mračnim društvenim ambijentima i načinima na koje mjesto radnje može postati jedan od glavnih junaka književnog djela.
Festival je donio i promociju prvog romana Andrije Samardžića „DECE9“. Sa autorom je razgovarala novinarka i književna kritičarka Dragana Erjavšek, a knjiga je predstavljena kao priča o odrastanju u Podgorici, traženju vlastitog glasa, identitetu i suočavanju sa društvenim predrasudama.
Predstavljen je i roman crnogorskog autora i naučnika Vojislava Pejovića „Veličanstvena autopsija Avije S. Jug“. Razgovor je vodila književnica i urednica Jelena Nelević, koja je ukazala na slojevitost djela u kojem se prepliću naučne činjenice, fikcija i istorija Jugoslavije ispričana kroz život jedne žene.
OD EVOLUCIJSKE PSIHOLOGIJE DO DRAMSKOG PISANJA
Posjetioci su imali priliku da čuju i razgovor o knjizi „The Alpha Human“ psihologa i komunikologa Radoja Cerovića. Sa autorom je razgovarao sociolog Ivan Radojičić, a u središtu pažnje bili su ljudska priroda, evolucijska psihologija, društvene hijerarhije i potreba pojedinca za statusom.
U okviru festivala promovisana je i „Dramska vježbanka“ reditelja Blagote Erakovića. Knjiga sadrži četiri dramska teksta nastala u različitim periodima autorovog stvaralaštva, a sa Erakovićem je razgovarala urednica izdanja Sanja Vojinović.
Zbirku priča „Autograf“ predstavio je Afan Latić, u razgovoru sa Sanjom Vojinović i Markom Spaićem. Tokom promocije govoreno je o identitetu, odnosu biografskog i fikcionalnog, porodičnim vezama, savremenoj usamljenosti i otuđenju u vremenu društvenih mreža.
ZAVRŠNICA O DESNICI, MEDIJIMA I DRUŠTVU
Festival je zatvoren panelom „Perom na desnicu“, na kojem su govorili istoričar i publicista Dragan Markovina, glavni i odgovorni urednik beogradskog lista „Danas“ Dragoljub Petrović i pisac Andrej Nikolaidis. Razgovor je moderirao Marko Spaić.
Učesnici su govorili o jačanju desnice i autoritarizma, nacionalizmu, ksenofobiji, pritiscima na slobodne medije i dometima intelektualnog angažmana u društvima nastalim raspadom Jugoslavije.
Markovina je ocijenio da je ideologija „krvi i tla“ porazila ideju zajedničkog života, dok je Nikolaidis upozorio da saopštavanje istine više nema snagu kakvu mu je nekada pripisivala humanistička tradicija. Petrović je govorio o iskustvu rada u medijima u Srbiji, pritiscima, prijetnjama i nacionalističkoj propagandi.
NAGRADA TEI GORJANC PRELEVIĆ
Festival je otvoren dodjelom nagrade „Milovan Đilas“ izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava Tei Gorjanc Prelević. Priznanje, koje dodjeljuje Akademija „Milovan Đilas“, uručeno joj je za doprinos jačanju i afirmaciji slobodne misli.
Primajući nagradu, Gorjanc Prelević upozorila je na opasnost od ponavljanja sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, ocijenivši da aktuelna dešavanja pokazuju kao da region iz tragičnih iskustava devedesetih godina nije izvukao pouke.
