U drugoj polovini 20. vijeka, trka u razvoju nuklearnog oružja okupirala je neke od najbriljantnijih umova u Sjedinjenim Američkim Državama i Sovjetskom Savezu.
Danas se SAD nalaze u drugačijoj vrsti trke, sa drugačijim protivnikom: Kinom. Cilj je dominacija u tehnologiji, konkretno u oblasti vještačke inteligencije (AI).
To je borba koja se vodi u istraživačkim laboratorijama, na univerzitetskim kampusima i u kancelarijama naprednih startapova – pod budnim okom lidera nekih od najbogatijih kompanija na svijetu, kao i na najvišim nivoima vlasti. Njena cijena mjeri se trilionima američkih dolara, piše BBC.
Svaka strana ima svoje prednosti – što je Nik Rajt, koji se bavi kognitivnom neuronaukom na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL), sažeo kao borbu između „mozga“ i „tijela“. SAD tradicionalno prednjače u tzv. AI „mozgovima“: svijetu četbotova, mikročipova i velikih jezičkih modela (LLM). Kina je nadmoćnija u AI „tijelima“: robotima (posebno humanoidnim robotima koji zapanjujuće liče na ljude).
Međutim, sada, dok obje strane nastoje da spriječe rivala da preuzme dominaciju, te prednosti možda neće trajati zauvijek – a trka bi u narednim godinama mogla doživjeti dodatne promjene.
Borba za dominaciju LLM modela
Dana 30. novembra 2022. godine, tehnološka kompanija OpenAI sa sjedištem u Kaliforniji lansirala je novi četbot. U saopštenju od šest rečenica, kompanija je objavila da je trenirala novi model „koji komunicira na konverzacijski način“.
Nazvan je ChatGPT. Tehnološki svijet bio je odmah oduševljen.
„Na bilo kojoj društvenoj mreži mogli ste vidjeti poplavu objava ljudi koji su govorili o različitim načinima na koje koriste ovu novu malu tekstualnu kutiju koja se pojavila na internetu“, kaže kolumnistkinja Bloomberga Parmy Olson, autorka knjige Supremacy: AI, ChatGPT, and the race that will change the world.
To je bio početak prvog masovno prihvaćenog velikog jezičkog modela (LLM). LLM analizira ogromne količine teksta i podataka koji već postoje na internetu i koristi ih da uči obrasce u načinu izražavanja ideja.
Danas se stručnjaci uglavnom slažu da, kada je riječ o AI „mozgovima“, SAD imaju prednost.
OpenAI tvrdi da više od 900 miliona ljudi koristi ChatGPT svake nedjelje – gotovo svaki osmi stanovnik planete. Druge američke tehnološke kompanije, poput Anthropica, Googlea i Perplexityja, požurile su da sustignu konkurenciju, ulažući milijarde dolara u razvoj sopstvenih LLM sistema.
Te kompanije znaju da, ako uspiju, LLM modeli mogu preuzeti mnoge funkcije koje danas obavljaju zaposleni u administrativnim i kancelarijskim profesijama – a komercijalni uspjeh donosi ogromnu zaradu.
Kako su Amerikanci odigrali svoje karte
U Vašingtonu se, međutim, razmišlja i o drugom pitanju: kako će sve to uticati na trku sa Kinom za globalnu dominaciju?
Prema riječima visokog američkog zvaničnika koji je govorio za BBC, ključ strateške prednosti SAD leži manje u algoritmima, a više u hardveru koji pokreće ogromnu računarsku snagu – posebno u mikročipovima.
Jednostavno rečeno, većina najnaprednijih i najmoćnijih računarskih čipova na svijetu – onih koje koriste kompanije iz Silicijumske doline za razvoj LLM modela – pod kontrolom je SAD. Većinu njih dizajnira kompanija Nvidia iz Kalifornije. U oktobru je Nvidia postala prva kompanija na svijetu čija je vrijednost procijenjena na 5 triliona dolara, što je vjerovatno čini najvrednijom kompanijom svih vremena.
Vašington koristi strogu mrežu izvoznih ograničenja kako bi spriječio Kinu da dođe do tih čipova. Ta politika datira još iz 1950-ih, kada su SAD blokirale izvoz napredne elektronike zemljama povezanim sa Sovjetskim Savezom, ali je značajno pooštrena 2022. godine, za vrijeme predsjednika Džoa Bajdena, kako se AI trka zahuktavala.
Iako se većina tih čipova ne proizvodi u SAD, već u Tajvanu (savezniku SAD), u kompaniji Taiwan Semiconductor Manufacturing Corporation, Amerika i dalje uspijeva da spriječi da završe u Kini – koristeći pravilo koje obavezuje strane kompanije da poštuju američke propise ako proizvodi sadrže američke komponente ili tehnologiju.
Za proizvodnju tih čipova potrebne su i specijalizovane ultraljubičaste litografske mašine, koje proizvodi samo jedna kompanija na svijetu – ASML iz Holandije. SAD koriste slična pravila kako bi spriječile da te mašine stignu u Kinu.
Ova protekcionistička politika dugo je pomagala SAD da zadrže prednost u AI „mozgovima“.
Ali Kina je uzvratila.
Kontranapad DeepSeeka
U januaru 2025. godine, iste nedjelje kada je Donald Tramp drugi put inaugurisan za predsjednika, Kina je lansirala sopstveni AI četbot – DeepSeek.
Za korisnike, on funkcioniše slično kao ChatGPT: odgovara na pitanja, piše kod i besplatan je za korišćenje.
Ključno je to što se procjenjuje da je razvoj DeepSeeka koštao samo djelić onoga što je bilo potrebno za američke modele poput ChatGPT-a i Claudea.
To je izazvalo šok. Dana 27. januara 2025. godine, Nvidia je zabilježila najveći jednodnevni pad tržišne vrijednosti u istoriji američkog tržišta akcija – oko 600 milijardi dolara.
Novinarka Karen Hao smatra da su američke izvozne restrikcije možda imale suprotan efekat: kineski programeri bili su primorani da rade bez najnaprednijih čipova, što ih je natjeralo na kreativnost i ubrzalo tehnološku samostalnost Kine.
U Pekingu je zavladao optimizam. „Svi su pokušavali da shvate kako je DeepSeek to uspio“, kaže istraživačica Selina Xu, ističući da je to bio snažan podsticaj za kineski AI ekosistem.
Razlika je i u pristupu: američke kompanije strogo čuvaju svoje tehnologije, dok kineske češće primjenjuju „open source“ model, objavljujući kod kako bi ga drugi mogli unaprijediti.
Zbog toga trka u AI „mozgovima“ više nije tako jasna.
„Američki modeli su vjerovatno bolji, ali ne mnogo“, kaže Xu. „Kineski model je možda 90% kvalitetan, ali košta samo 10%.“
Prednost Kine u svijetu robota
Kada je riječ o AI „tijelima“ – robotici i dronovima – Kina je istorijski imala prednost.
Od 2010-ih, kineska vlada snažno podržava razvoj robotike kroz finansiranje istraživanja i subvencije vrijedne milijarde dolara. Procjenjuje se da u Kini radi oko dva miliona robota – više nego u ostatku svijeta zajedno.
Posebno su napredovali humanoidni roboti, dizajnirani da izgledaju i ponašaju se poput ljudi.
Kina ima i potpuno automatizovane fabrike – tzv. „mračne fabrike“ – koje mogu raditi bez ljudskog prisustva, čak i u potpunom mraku.
Razlog za razvoj humanoidnih robota je i starenje stanovništva: do 2035. godine, broj ljudi starijih od 60 godina u Kini mogao bi premašiti ukupnu populaciju SAD.
Danas Kina proizvodi oko 90% humanoidnih robota na svijetu.
„Duh u mašini“
Ipak, postoji problem.
Robotima je potreban „mozak“ – softver koji upravlja njihovim funkcijama. Za složene zadatke potreban je napredni oblik AI, tzv. agentna vještačka inteligencija, koja može samostalno donositi odluke kroz više koraka.
U toj oblasti SAD i dalje imaju prednost.
„Oko 80% vrijednosti robota nalazi se u njegovom mozgu“, kaže Rajt.
Robot psi i ratni dronovi
SAD i Kina sada pokušavaju da spoje robotiku i agentnu AI.
Američka kompanija Boston Dynamics razvila je robota psa pod nazivom Spot, koji može obavljati inspekcije i otkrivati probleme poput curenja gasa ili pregrijavanja opreme.
S druge strane, kombinacija robotike i AI već se koristi u ratovanju. Ukrajina je, na primjer, koristila dronove koji samostalno identifikuju mete i izvršavaju napade bez ljudske kontrole.
Ko će pobijediti?
Teško je predvidjeti pobjednika jer nije jasno gdje je cilj.
Pobjeda neće biti jedan trenutak, poput slijetanja na Mjesec, već kontinuirana prednost: ko ima bolju tehnologiju, ko je bolje primjenjuje u ekonomiji i ko postavlja globalne standarde.
Kao i kod električne energije ili računara, možda neće biti presudno ko je prvi, već ko tehnologiju najbolje iskoristi.
Jedan model razvoja podrazumijeva slobodno tržište i brzu inovaciju, dok drugi daje veću ulogu državi.
„Svaka strana ima prednost u svom sistemu“, kaže profesorka Mari Sako. „Ali vjerovatno će pobijediti onaj ko pridobije širu publiku – korisnike i one koji prihvataju tehnologiju.“
Ulozi su ogromni. Još nije jasno da li će SAD ili Kina izaći kao dominantna sila 21. vijeka. Trka u vještačkoj inteligenciji mogla bi biti presudna.
