Ambasadori država članica Evropske unije odobrili su 22. aprila formiranje ad hoc radne grupe koja će raditi na izradi Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. Analitičari ocjenjuju da će osnovna struktura dokumenta vjerovatno pratiti model Hrvatske iz 2011. godine, ali uz znatno strože zaštitne klauzule.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavila je da će crnogorski ugovor biti prvi koji uključuje nove mehanizme zaštite.
„Zaštitne klauzule nijesu novina, ali ovo će biti nešto novo. To je sada povezano sa revizijama politika prije proširenja. EU mora da se institucionalno, politički i finansijski pripremi“, kazala je Kos.
Bivši direktor Direktorata za proširenje u Evropskoj komisiji, Pjer Mirel, ocjenjuje da ugovor mora sadržati snažne garancije, posebno u oblasti pravosuđa.
„Ugovor o pristupanju mora uključiti jake zaštitne mehanizme za pravosudni sistem, njegovu nezavisnost, nepristrasnost i efikasnost, koje će Evropska komisija nadzirati i nakon pristupanja“, istakao je Mirel u izjavi za European Western Balkans portal.
Sličan stav iznosi i Fjona Merkaj iz Evropskog liberalnog foruma, koja ukazuje na promjenu pristupa proširenju.
„Ugovor o pristupanju Crne Gore vjerovatno će prevazići hrvatski, i po obimu i po filozofiji. Vidimo prelazak sa modela zasnovanog na povjerenju na model zasnovan na otpornosti“, navodi Merkaj.
PRELAZNI PERIODI I MOGUĆE RESTRIKCIJE
Ugovor o pristupanju Hrvatske, potpisan 9. decembra 2011. u Briselu, uspostavio je pravni okvir za njen ulazak u EU 1. jula 2013. godine, nakon ratifikacije u svim državama članicama i referenduma održanog u januaru 2012.
Tokom prelaznog perioda, Hrvatska je imala status posmatrača u radnim tijelima EU, što joj je omogućilo da se postepeno uključi u procese odlučivanja.
U pojedinim oblastima dogovoreni su tzv. prelazni periodi kako bi se omogućila lakša integracija, posebno u segmentima slobodnog kretanja radnika i kapitala, konkurencije, finansijskih usluga, transporta i unutrašnjih granica.
Sličan pristup očekuje se i u slučaju Crne Gore, ali uz dodatne mjere.
„Privremena ograničenja slobodnog kretanja vjerovatno će biti dio ugovora sa Crnom Gorom, ali će biti više vezana za ekonomske pokazatelje konvergencije, kako bi se smanjio rizik od odliva radne snage“, objašnjava Merkaj.
Mirel dodaje da bi prelazni periodi mogli imati i zaštitnu funkciju za samu Crnu Goru.
„Da li uvesti prelazni period za slobodno kretanje radnika, imajući u vidu nedostatak radne snage tokom turističke sezone? Ili ograničiti odlazak određenih profesija, poput medicinskog osoblja? U tim slučajevima, to bi moglo biti korisno za smanjenje gubitaka Crne Gore“, naglašava on.
STROŽE KLAUZULE I MOGUĆNOST SANKCIJA
Hrvatski ugovor sadržao je tri vrste zaštitnih klauzula – ekonomsku, klauzulu unutrašnjeg tržišta i onu koja se odnosi na pravosuđe i unutrašnje poslove. Njima su predviđene mjere u slučaju problema tokom prilagođavanja novoj članici.
Te mjere mogle su uključivati zaštitne poteze država članica ili suspenziju određenih prava u okviru EU.
Hrvatska je, između ostalog, bila pod kontinuiranim nadzorom Evropske komisije, naročito u oblastima pravde, bezbjednosti i borbe protiv organizovanog kriminala.
Mirel podsjeća da je funkcionalan pravosudni sistem ključni uslov za članstvo.
„Mehanizam uslovljavanja budžeta EU, koji je na snazi od 2021. godine, omogućava Komisiji da zamrzne sredstva nakon pristupanja. To je već primijenjeno u slučaju Mađarske, kojoj je blokirano 18 milijardi eura zbog kršenja vladavine prava“, navodi on.
KONTROLA I NAKON ULASKA U EU
Sagovornici ukazuju da bi ključna razlika u odnosu na ranija proširenja mogla biti uvođenje trajnih mehanizama kontrole.
„Za razliku od Hrvatske, ugovor sa Crnom Gorom vjerovatno će uspostaviti stalnu vezu sa ciklusom izvještaja o vladavini prava u EU, uz mogućnost povratnih mjera ako dođe do nazadovanja“, ističe Merkaj.
To podrazumijeva i takozvane mehanizme reverzibilnosti, koji bi omogućili EU da privremeno obustavi određene benefite članstva.
„Crna Gora se neće obavezati samo na monitoring, već i na mehanizam uslovljavanja povezan sa budžetom EU, što znači da će poštovanje vladavine prava biti trajni uslov za pristup fondovima“, dodaje ona.
Iako će pojedini elementi ličiti na hrvatski model, njihova primjena biće znatno stroža.
„Ugovor sa Crnom Gorom odražava prelazak ka upravljanju rizicima, gdje će uslovljavanje trajati i nakon potpisivanja dokumenta“, zaključuje Merkaj.
