Dobit kineskih industrijskih kompanija porasla je prošlog mjeseca najbržim tempom u posljednjih šest mjeseci, što je pokazatelj neujednačenog ekonomskog oporavka u prvom tromjesečju, dok se kreatori politika druge svjetske sile pripremaju za uticaj rata na Bliskom istoku.
U istom periodu zabilježen je pomak za koji analitičari upozoravaju da bi mogao dovesti kompanije u nezavidan položaj zbog rasta troškova, uz ograničenu mogućnost povećanja cijena, s obzirom na krhku tražnju.
„Podaci vjerovatno još ne odražavaju uticaj rata s Iranom“, rekao je Lin Song, glavni ekonomista za Veliku Kinu u ING, međunarodnoj finansijskj grupaciji sa sjedištem u Amsterdamu, prenosi Rojters.
Pojam Velika Kina obuhvata i Hong Kong i Makao.
Dobit industrijskih kompanija porasla je u martu za 15,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, ubrzavši u odnosu na rast od 15,2 odsto u periodu januar–februar, pokazuju podaci koje je u ponedjeljak objavio kineski biro za statistiku.
U prvom tromjesečju industrijska dobit porasla je 15,5 odsto na godišnjem nivou, dok je ekonomski rast ubrzao na pet odsto nakon što je u prethodnom kvartalu dostigao najniži nivo u tri godine.
ZBOG RATA GLOBALNA TRAŽNJA I MARŽE PADAJU
Dok segmenti ekonomije povezani s vještačkom inteligencijom ostaju snažni, sektori usmjereni na potrošače i dalje su pod pritiskom.
„Postoje brojne neizvjesnosti u spoljašnjem okruženju, a neravnoteža između snažne domaće ponude i slabe tražnje i dalje mora biti riješena“, rekao je statističar Nacionalnog biroa za statistiku Ju Weining.
Kreatori politika smatraju da bi njihova kampanja za suzbijanje takozvane „involucije“, dugotrajne, iscrpljujuće cjenovne konkurencij, dugoročno mogla podržati profitne marže, ali se njeni efekti sporo ispoljavaju u uslovima krhkog oporavka.
Spoljni rizici dodatno pojačavaju pritisak. Kriza na Bliskom istoku povećala je neizvjesnost u vezi sa globalnom tražnjom i lancima snabdijevanja, prijeteći daljem smanjenju marži kineskih proizvođača koji se već suočavaju sa slabim narudžbama i opreznom potrošnjom domaćinstava i kompanija.
„U narednom periodu više cijene energije vjerovatno će se preliti u veće ulazne troškove za proizvođače, koje će oni morati ili prenijeti na potrošače ili apsorbovati kroz niže marže i slabiju profitabilnost“, rekao je Song iz ING-a.
