Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je danas napad na Bejrut, Iran je gađao američku vojnu bazu u Kuvajtu, a SAD ciljeve u Iranu. Krenula je nova runda rata između SAD/Izraela protiv Irana.
SAD su saopštile da su tokom vikenda pogodile iranske vojne lokacije, dok je Iran u ponedjeljak objavio da je uzvratio gađanjem američke baze u Kuvajtu, što je najnovija razmjena napada u jeku pregovora o okončanju tromjesečnog rata.
SAD i Iran sporadično razmjenjuju udare otkako je početkom aprila stupio na snagu planirani prekid vatre, dok se diplomatija usmjerena na postizanje trajnog sporazuma i dalje odugovlači. Slična razmjena dogodila se prošlog četvrtka, a obje strane su je opisale gotovo identičnim terminima.
Američki udari na iransku obalu Zaliva bili su odgovor na „agresivne iranske akcije koje su uključivale obaranje američkog drona MQ-1 koji je operisao iznad međunarodnih voda”, saopštila je na mreži X Centralna komanda američke vojske (Centcom).
„Američki borbeni avioni brzo su odgovorili eliminišući iransku protivvazdušnu odbranu, zemaljsku kontrolnu stanicu i dva drona kamikaze koji su predstavljali jasnu prijetnju brodovima koji prolaze kroz regionalne vode”, naveo je Centcom, dodajući da će nastaviti da štiti američku imovinu i interese tokom prekida vatre.
Teheran je branio svoje nedavne udare na vojne objekte povezane sa SAD, tvrdeći da zemlje koje su domaćini baza korišćenih u napadima na Iran ne mogu izbjeći odgovornost.
Nakon sedmica posrtanja u diplomatiji, Vašington i Teheran su krajem prošle sedmice navodno bili blizu dogovora koji bi zaustavio borbe i ponovo otvorio Hormuški moreuz. Nacrti predloga, u kojima su posredovali Katar i Pakistan, predviđaju produženje prekida vatre za 60 dana dok se nastavljaju pregovori o iranskom nuklearnom programu.
Ipak, nade u preokret više puta su potonule jer su obje strane ustuknule pred ključnim ustupcima, što je ogolilo duboko nadrastajuće neprovjerenje koje opterećuje razgovore od samog početka.
Iran je za zastoj u pregovorima okrivio duboko nepopustljivo nepovjerenje prema Vašingtonu, optužujući SAD da mijenjaju svoje zahtjeve dok istovremeno nastavljaju da podržavaju izraelske vojne operacije širom regiona. Portparol Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei kazao je da se pregovori odvijaju u atmosferi sumnje, što otežava napredak.
Bagei je u ponedjeljak izjavio da trenutno nema razmjene mišljenja sa SAD o detaljima nuklearnog programa Teherana. „Znamo kada je potrebno djelovati po pitanju nuklearnih stvarî. Nijesu vođeni nikakvi pregovori o detaljima nuklearnog dosijea. U ovoj fazi naš prioritet je okončanje rata”, rekao je on na nedjeljnom brifingu za novinare.
Najnovija razmjena udarâ podvukla je krhkost prekida vatre, koji je više puta testiran prekograničnim napadima, čak i dok diplomate traže širi dogovor. Iran je tokom sukoba zadržao ograničenja oko Hormuškog moreuza, dok analitičari navode da je njegova raketna kampanja nanijela značajnu štetu američkoj vojnoj infrastrukturi širom Bliskog istoka.
Rat koji su SAD i Izrael pokrenuli 28. februara odnio je hiljade života, uglavnom u Iranu i Libanu, i izazvao globalne ekonomske probleme podizanjem cijena energenata uslijed efektivnog iranskog zatvaranja Hormuškog moreuza.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je jedan od ključnih ciljeva u ratu da se spriječi Iran da razvije nuklearno oružje pomoću svog visoko obogaćenog uranijuma. Teheran je dosljedno negirao da ima takve planove.
Tramp djeluje sve izolovanije dok se njegov vojni poduhvat u Iranu kreće ka ishodu koji mnogi analitičari vide kao strateški neuspjeh.
Američki predsjednik je pod pritiskom da ponovo otvori Hormuški moreuz i smanji troškove goriva u SAD prije novembarskih kongresnih izbora, jer glasači pokazuju sve veće nezadovoljstvo zbog rasta cijena. Istovremeno, suočava se sa potencijalnim oštrim reakcijama jastrebova prema Iranu unutar sopstvene partije zbog bilo kakvih ustupaka Teheranu.
Dvije strane i dalje nijesu saglasne oko nekoliko drugih pitanja, kao što su zahtjevi Teherana za ukidanje sankcija i oslobađanje desetina milijardi dolara prihoda od iranske nafte koji su zamrznuti u stranim bankama.
Izraelski rat u Libanu sa milicijom Hezbolah, koju podržava Iran, predstavlja još jednu veliku prepreku.
